Evidencije prekršaja u prometu

 Počinitelj prekršaja ne može ostati na listi prekršitelja zauvijek

Počinitelj prekršaja koji je pravomoćno proglašen krivim i prema kojem je primijenjena prekršajnopravna sankcija ili je oslobođen kazne ima pravo, nakon proteka određenog roka, smatrati da nije počinio prekršaj, a njegova prava i slobode ne mogu se razlikovati od prava i sloboda onih koji nisu počinili prekršaj (članak 8. Prekršajnog zakona). Stupanjem na snagu Uredbe o zaštiti osobnih podataka zaštita privatnosti postala je sveprisutna tema. No, znamo li koliko evidencija se vodi o prekršajima koje počinimo u prometu, tko sve ima pravo uvida u njih i koliko dugo se čuvaju podaci?

Prekršajnu evidenciju i Registar neplaćenih kazni vodi Ministarstvo pravosuđa dok zbirku podataka o počiniteljima prekršaja i evidenciju izdanih upozorenja vodi Ministarstvo unutarnjih poslova.

Prekršajna evidencija

Upis podataka u prekršajnu evidenciju obavlja se izravno na temelju podataka iz pravomoćnih odluka kojima su osuđenicima izrečene prekršajne sankcije i to najkasnije u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti odluke. Prekršajna evidencija je službena tajna. Podaci se smiju dati samo tijelima nadležnim za vođenje prekršajnog postupka ili pravosudnim i državnoodvjetničkim tijelima, odnosno za potrebe upravnog postupka nadležnih upravnih tijela na njihovo službeno traženje, utemeljeno na posebnom propisu (npr. Poreznoj upravi, Državnom zavodu za statistiku, sigurnosnim službama i slično).

Također, tijekom postupka javne nabave, javni naručitelj može zatražiti podatke o prekršajnoj kažnjavanosti natjecatelja ili ponuditelja. Međutim, u postupku javne nabave tijela koja je provode mogu zatražiti podatke iz prekršajne evidencije samo putem nadležnog tijela državne uprave. Nitko nije dužan podnositi dokaze o svojoj prekršajnoj osuđivanosti ili neosuđivanosti.

Konačno, podaci iz evidencije izdaju se fizičkoj ili pravnoj osobi, samo ako ta osoba dokaže da su joj podaci potrebni radi ostvarivanja prava u stranoj državi. Pravilnikom o prekršajnoj evidenciji i registru neplaćenih kazni (NN 1/2014, 104/2018) propisan je sadržaj obrazaca (izvadak podataka, obrazac zahtjeva).

Podaci upisani u evidenciju brišu se ili mijenjaju:

• kada po sili zakona nastupi rehabilitacija,
• na temelju pisanog sudskog akta ili akta tijela državne uprave o ispravci nekog podataka ili osobito o opozivu upisa prekršajne sankcije.

Ministarstvo vodi rokovnik s podacima o odlukama koje se brišu nakon proteka rokova određenih za brisanje odluka po zakonu.

Kada nastupa rehabilitacija?

Prema članku 77. Prekršajnog zakona (NN 107/2007, 39/2013, 157/2013, 110/2015, 70/2017, 118/2018), protekom tri godine od pravomoćnosti odluke o prekršaju počinitelj prekršaja smatra se neosuđivanim po toj odluci o prekršaju i svaka uporaba tih podataka o njemu kao počinitelju prekršaja zabranjena je i nema nikakav pravni učinak. Rehabilitirani osuđenik ima pravo nijekati prijašnju osuđivanost i zbog toga ne može biti pozvan na odgovornost niti može imati bilo kakve pravne posljedice. Rehabilitacija nastupa po sili zakona. Podaci o brisanim odlukama ne daju se nikome na uvid. U uvjerenjima iz evidencije ne navode se podaci o brisanoj odluci.

Zbirka podataka o počiniteljima prekršaja policije.

Osim prekršajne evidencije koju vodi Ministarstvo pravosuđa, podatke o počiniteljima prekršaja vodi i policija. U skladu s čl. 296. Zakona o sigurnosti prometa na cestama o izrečenim zaštitnim mjerama, negativnim prekršajnim bodovima, mjerama upozorenja, prometnim nesrećama i njihovim posljedicama te o vozačima vozila i vozilima ministarstvo nadležno za unutarnje poslove vodi evidenciju. Podaci o prekršajima i njihovim počiniteljima vode se na Informacijskom sustavu ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i čuvaju se deset godina. Podaci o prometnim nesrećama i drugim događajima u prometu na cestama čuvaju se 15 godina. O podacima o prometnim nesrećama i drugim događajima u prometu na cestama, na zahtjev stranke, izdaje se potvrda. Podacima iz evidencija mogu se koristiti pravosudna tijela, upravna tijela koja vode prekršajni postupak te ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, a podacima o vozilima mogu se koristiti Centar za vozila Hrvatske i stanice za tehnički pregled vozila.

Policija se u okviru svoje zakonske ovlasti može koristiti prekršajnom evidencijom te može sravnjivati podatke s vlastitim zbirkama podataka (članak 25. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima 76/2009, 92/2014, 70/2019).

Brisanje podataka iz policijske zbirke uređeno je i odredbama  Zakona  o policijskim poslovima i ovlastima. Osobni podaci u policijskim zbirkama čuvaju se u odnosu na osobe za koje postoji sumnja da su počinile prekršaj, a prekršajni postupak nije pokrenut, četiri godine od dana počinjenja prekršaja, a u odnosu na osobe za koje postoji sumnja da su počinile prekršaj, a prekršajni postupak je pokrenut, deset godina od dana počinjenja prekršaja. Ako drukčije nije propisano zakonom, podaci spremljeni u zbirci moraju se brisati bez odgode kad prestanu razlozi, odnosno uvjeti radi kojih je osobni podatak unesen u odgovarajuće zbirke, kad proteknu gore navedeni rokovi, kad njihovo pohranjivanje nije bilo dopušteno kao i protekom rokova propisanih posebnim zakonom.

Osoba čiji se podaci nalaze u zbirci ima pravo uvida, ispisa i ispravka osobnih podataka sadržanih u zbirci osobnih podataka

 Ako se sazna da podaci iz policijskih evidencija nisu izbrisani, a nakon što su se za to ispunili zakonski preduvjeti, nekadašnji okrivljenik, a sada rehabilitirani član društva, ima nekoliko zakonskih sredstava koja može upotrijebiti.

Nadzor nad zbirkama podataka koje policije vodi vrši Agencija za zaštitu osobnih podataka (članak 29. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima). Dakle, moguće je podnijeti Zahtjev za zaštitu prava koji se upućuje Agenciji za zaštitu osobnih podataka.

Osim toga, prema članku 5. Zakona o policiji (NN 34/2011, 130/2012, 89/2014, 151/2014, 33/2015, 121/2016, 66/2019), osoba koja smatra da su joj povrijeđena prava može podnijeti pritužbu u roku 30 dana od dana saznanja za povredu prava. Pritužbu razmatra rukovoditelj ustrojstvene jedinice na koju se pritužba odnosi ili policijski službenik kojeg on ovlasti. U roku 30 dana od dana zaprimanja pritužbe rukovoditelj je obvezan obavijestiti podnositelja pritužbe o utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim mjerama.

Nadalje, ako podnositelj nije zadovoljan odgovorom, u daljnjem roku od 15 dana od dana zaprimanja istoga, može podnijeti prigovor ustrojstvenoj jedinici za unutarnju kontrolu Ministarstva koja je obvezna podnositelju prigovora odgovoriti u roku od 30 dana.

Konačno, ako podnositelj pritužbe izrazi nezadovoljstvo postupkom gore navedenih provjera, spis se bez odgode dostavlja Povjerenstvu za rad po pritužbama. Povjerenstvo čini devet predstavnika građana imenovanih od strane Hrvatskog sabora. Odluka Povjerenstva dostavlja se podnositelju pritužbe, glavnom ravnatelju, Ministarstvu i osobi ovlaštenoj za pokretanje disciplinskog postupka protiv policijskog službenika čiji rad je bio predmet pritužbe. Ako je Povjerenstvo utvrdilo da je pritužba djelomično ili u cijelosti bila utemeljena, Ministarstvo je dužno, u roku od 30 dana od dana zaprimanja odluke Povjerenstva, preispitati svoju prethodnu odluku i o tome izvijestiti podnositelja pritužbe.

Kazne koje se ne vode u evidencijama i evidencija o upozorenjima policije.

U Evidenciju se ne unosi kazna izrečena i naplaćena u postupku iz članka 245. stavak 6. Prekršajnog zakona. Riječ je o postupku naplate novčane kazne i troškova utvrđenja prekršaja na mjestu počinjenja prekršaja, odnosno u roku tri dana, u skladu s uvjetima propisanim Prekršajnim zakonom. Plaćanje umanjene novčane kazne na mjestu počinjenja istih moguće je samo za prekršaje za koji je propisana samo novčana kazna i to iznosa do 2.000,00 kuna za fizičku osobu, do 5.000,00 kuna za okrivljenika fizičku osobu obrtnika i fizičku osobu koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću i do 15.000,00 kuna za pravnu osobu.

Dakle, ako počinitelj prekršaja plati izrečenu novčanu kaznu i trošak utvrđenja prekršaja, neće se voditi prekršajni postupak, izrečena kazna se ne unosi u prekršajnu evidenciju, a počinitelj prekršaja se ne smatra osobom osuđenom za prekršaj.

U prekršajnu evidenciju se ne unose ni podaci o izdanim upozorenjima vozača. Naime, kada policija utvrdi da je počinjen prekršaj za koji je propisana samo novčana kazna do 1.000,00 kuna, osobito lake naravi i da počinitelj nije u zadnjih 12 mjeseci činio slične prekršaje, može izdati pisano ili izreći usmeno upozorenje počinitelju prekršaja. O takvim evidencijama Ministarstvo unutarnjih poslova, u skladu s Pravilnikom o izdavanju pisanog ili izricanju usmenog upozorenja (NN 25/2008, 50/2009) vodi posebnu službenu evidenciju. Samim Pravilnikom nije definirano vrijeme na koje se evidentiraju podaci o osobama kojima je dano upozorenje, ali preduvjet za davanje upozorenja umjesto propisane novčane sankcije je da počinitelj prekršaja nije u zadnjih 12 mjeseci počinio sličan prekršaj.