Hrvati su samouvjereni vozači

-

 

Da su među 10 posto najboljih vozača na hrvatskim cestama, smatra 23 posto muškaraca, a samo 0,2 posto ih smatra da su među 10 posto najgorih. Žene su nešto samokritičnije - 13 posto ih smatra da su među 10 posto najboljih, ali samo 0,5 posto ih se svrstava među najgore.
ZAGREB - Vozači automobila oba spola u Hrvatskoj prilično su samouvjereni, ali žene su spremnije priznati da im vožnja nije najjača strana, pokazuju rezultati istraživanja provedenog na internetskom oglasniku vozila '4 kotača'. Rezultati dobiveni na temelju odgovora prvih dvije tisuće ispitanika, ukazuju na vrlo veliku samouvjerenost hrvatskih vozača: čak 63 posto ih se smatra boljim, a samo 2 posto gorim od prosjeka. Muški vozači skloniji su vjerovati u vlastitu superiornost. Čak 71 posto njih smatra se boljim, a samo 1 posto gorim vozačem od prosjeka. Broj samouvjerenih žena vozača nešto je manji (54 posto), a broj onih koje se smatraju gorim od prosjeka je nešto veći (3 posto).
Polovica muškaraca smatra se boljim vozačima od žena, 35 posto smatra muške i ženske vozače podjednako dobrima, a samo 1 posto smatra da su žene bolji vozači.
Samo 7 žena smatra se boljim vozačima od muškaraca, 63 posto smatra da su oba spola ravnopravna u kvaliteti vožnje, a 19 posto drži muškarce boljim vozačima. Zanimljivo je da su i mlađi i stariji muški vozači uvjereniji u svoju superiornost spram žena. Primjerice, čak 56 posto vozača u dobi od 18 do 27 godina smatra da su muškarci bolji vozači, u usporedbi s 45 posto onih u dobi od 38 do 47 godina.(hina).

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Pauze kada se kamion ukrca na brod/vlak/zrakoplov

-
Slika
Zanimaju me pauze kada se tegljač ukrca na brod/vlak/zrakoplov. Da li počinje pauza kad se ukrca na brod/vlak/zrakoplov ili od trenutka kada stane u luci i isto tako da li se ista pauza može nadopuniti stajanjem nakon što vozač se iskrca sa brod/vlak/zrakoplov odnosno vožnja brod/vlak/zrakoplovom je trajala manje od 11 tj. 9h. Odgovor: U slučaju da vozač prati vozilo na trajektu ili vlaku i pri tome na raspolaganju ima ležaj u kabini trajekta ili vlaka, onda vrijeme tog putovanja može označiti s krevetom, tj. tada može koristiti svoj dnevni odmor. Pri tome, zbog samog ukrcaja i iskrcaja vozila s trajekta/vlaka, taj dnevni odmor smije prekinuti dva puta pod uvjetom da ukupno vrijeme prekida tog odmora (npr. vožnja s odlaznog pristaništa u trajekt i vožnja s trajekta na dolazno pristanište) ne traje dulje od 1 sat. To znači da vozač može prebaciti prekidač na tahografu na poziciju kreveta već u trenutku kada je u luci, kupio je kartu i svoje vozilo će utovariti tek kroz
Pročitajte više

Mala škola prometnih propisa i sigurnosnih pravila II.-nastavak

-
Slika
PROMET NA RASKRIŽJU • VOZAČ KOJI SE PRIBLIŽAVA RASKRIŽJU MORA VOZITI S POVEĆANIM OPREZOM KOJI ODGOVARA PROMETNIM UVJETIMA NA RASKRIŽJU • VOZAČ JE DUŽAN NA DOVOLJNOJ UDALJENOSTI PRED RASKRIŽJEM VOZILOM ZAUZETI POLOŽAJ NA ONOJ PROMETNOJ TRACI KOJOM MORA PROĆI KROZ RASKRIŽJE RAZLIKUJEMO RASKRIŽJA PREMA: • GEOMETRIJSKOJ IZVEDBI ILI RAZINAMA • NAČINU UPRAVLJANJA PROMETOM NA RASKRIŽJU PREMA GEOMETRIJSKOJ IZVEDBI RASKRIŽJA U ISTOJ RAZINI SU: •PRAVOKUTNO (ORTOGONALNO) RASKRIŽJE •“T” – raskrižje •“Y” – raskrižje •RASKRIŽJE S KRUŽNIM TOKOM PROMETA •SMAKNUTO ILI NETIPSKO RASKRIŽJE NEPRAVILNOG OBLIKA RASKRIŽJA U VIŠE RAZINA • PETLJE • PODVOŽNJACI • NADVOŽNJACI PETLJA NADVOŽNJAK UPRAVLJANJE PROMETOM NA RASKRIŽJU • UPRAVLJANJE PROMETOM NA RASKRIŽJU ZNAKOVIMA ILI NAREDBAMA OVLAŠTENE OSOBE • UREĐAJIMA ZA DAVANJE ZNAKOVA PROMETNIM SVJETLIMA • PROMETNIM ZNAKOVIMA • PROMETNIM PRAVILIMA ZONA PREGLEDNOSTI ZONA PREGLEDNOSTI JE PROSTOR RASKRIŽJA KOJEG IZ ODREĐENE POZICIJE VIDIMO OSNOVNA ME
Pročitajte više

Raskrižja u više razina

-
Slika
Nedavna prometna nesreæa kod Vrbovca, kada je vozaè osobnog automobila, ukljuèujuæi se na brzu cestu u suprotnom smjeru, udario u nadolazeæa vozila i pri tom usmrtio sebe i putnike u svom vozilu, na najgrublji moguæi naèin pokazuje kakve opasnosti prijete za vozaèe sa nedovoljnim znanjem o voðenju prometnih tokova na raskrižju u više razina. Takvih je raskrižja na našim cestama sve više, što je dobro, jer takva raskrižja eliminiraju križanje prometnih tokova. Meðutim, pojavljuje se problem uplitanja, isplitanja i preplitanja na spojevima prometnih tokova u kojima se vozaèi ponekad izgube, što može završiti tragièno. Najgore situacije nastaju kada vozaèi voðeni nekim svojim «biološkim kompasom» uðu u to raskrižje a da uopæe ne prate signalizaciju na samoj cesti. Raskrižja u više razina, ili skraæeno petlje, èesto su takvih dimenzija da se na njima gubi osjeæaj orijentacije, a i sama skretanja, tj prestrojavanj
Pročitajte više