ČIMBENICI SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA

Cestovni promet je vrlo složena i dinamičan sustav u kojemu dolazi do mnogih
konfliktnih situacija.1

Cestovni promet se može promatrati kroz ti tri osnovana podsustava2
:
1. čovjek,
2. vozilo,
3. cesta,
i dopunski čimbenici:
4. promet na cesti i
5. incidentni čimbenik.
 Čovjek je najvažniji čimbenik u sigurnosti prometa jer postupci koje poduzima u toku
sudjelovanja u prometu određuju način kretanja a na temelju zaprimljenih informacija putem
osjetila, te time izravno i neizravno utječe na svoju sigurnost i sigurnost ostalih sudionika u
prometu. Postoje velike razlike u ponašanju čovjeka u različitim situacijama, a takve razlike u
ponašanju ovise o stupnju obrazovanja, zdravstvenom stanju, starosti, temperaturi, moralu,
osjećajima, inteligenciji i sl.3
 Smatra se da je čovjek kriv za 85% prometnih nesreća, a za
preostalih 15% prometnih nesreća uzrok su ostali čimbenici prometa.
 Karakter čovjeka očituje se u njegovom moralu i njegovom odnosu prema drugima te
poštivanju društvenih normi i radu. Od znakovitih crta mogu se izdvojiti odnos čovjeka prema
sebi, odnos čovjeka prema drugima i odnos čovjeka prema radu. Karakter čovjeka oblikuje se
utjecajem odgoja, a sve čovjekove sposobnosti razvijaju se do njegove osamnaeste godine. Od
osamnaeste do trideset pete godine sposobnosti čovjeka stagniraju, a od trideset pete do pedesete
su u blagom padu. Nakon pedesetih godina čovjekove sposobnosti su u znatnom padu.4
 Međutim, vozači sa duljim vozačkim iskustvom ealniji u procjenjivanju i emotivno
stabilniji, dok su mladi vozači skloniji riziku, impulzivniji, precjenjuju svoje sposobnosti,
neodgovorni i netolerantni pa izazivaju najveći broj nesreća. 5
 Razvoj je jedna od bitnih osobina svih pojava, a osobito onih koje su u svezi s čovjekom.
Faze razvoja kod čovjeka specifične su po tome što on i svjesno utječe na svoj razvoj i na razvoj
drugih osoba. Takav oblik razvoja čovjeka naziva se odgojem. Odgojem možemo odrediti kao
svaku svjesnu djelatnost kojom se razvijaju psihičke i fizičke osobine čovjeka, bilo da je on
ostvaruje na samom sebi ili da se obavlja prema drugim osobama. 6
 Alkohol, umor i korištenje lijekova smanjuju mogućnost prosuđivanja i utječe na duljinu
vremena reagiranja. Mala količina alkohola u krvi smanjuje vozačevu pažnju a i alkoholizirani
vozači nisu svjesni svojih smanjenih sposobnosti. 7

 Osobito je velika pažnja usmjerena na proučavanje umora u prometu s obzirom da je
umor značajan čimbenik koji utječe na pogreške zbog kojih se događaju prometne nesreće. Ryan
i Warner proučavali vozače kamiona i zaključili da dugi period vožnje dovodi do smanjenja
sposobnosti među senzornim podražajima te gubitka efikasnosti u u motoričkim funkcijama.
Mnogi autori pokazali su da je oko četiri sata kontinuirane vožnje dovoljno da bi se smanjila
razina budnosti i pozornosti.8
S obzirom na koncentraciju alkohola u krvi i ponašanje vozača mogu se razlikovati:
pripito stanje (koncentracija alkohola u krvi 0,5 do 1,5 promila), pijano stanje (koncentracija
alkohola u krvi 1,5 do 2,5 promila) i teško pijano stanje (koncentracija alkohola u krvi 2,5 do
3,5 promila). Koncentracija alkohola u krvi iznad 3,5 promila dovodi do pada u komu i smrti.
Nakon duže vožnje kod vozača iskazuje znakove umora te mu je smanjena koncentracija,
oštrina vida i drugi simptomi koji uzrokuju pogreške u reagiranju na određene podražaje.
Nastanku umora pogoduju i konzumiranje velikih količina hrane, nepovoljna mikroklima u
vozilu uslijed visokih temperatura u vozilu, nedostatku zraka, psihička napetost ili jednolična
vožnja.
Analizom statističkih podataka utvrđeno je da postoji veći broj ljudi bez nesreća i mali
broj ljudi sa velikim brojem nesreća pa je stvoren izraz „sklonost nesrećama“ koji predstavlja
ličnost čovjeka koji je na neki način skloniji da ima više nesreća od drugih.
Vozilo je prijevozno sredstvo koje je namijenjeno prijevozu ljudi i tereta. Vozilo svojom
konstrukcijom, značajkama i tehničkom ispravnosti uvelike utječe na pasivnu i aktivnu sigurnost
sudionika u prometu. Vozilo u svakom trenutku vožnje mora biti sposobno odraditi zadaću koju
mu je odredio vozač, jer u suprotnom dolazi do nekontroliranog načina kretanja vozila koje je
iznimno opasno na sve sudionike u prometu. Stoga vozilo mora jednom godišnje biti pregledano
u stanici za tehnički pregled gdje se vozilo podvrguje testiranju s stajališta sigurnosti i
ekonomičnosti. U aktivne elemente vozila ubrajamo tehnička rješenja čija je uloga smanjiti
mogućnost nastanka prometne nesreće, poput npr.: kočnica, upravljačkog mehanizma,
pneumatika, svjetlosnih uređaja, sustava za prepoznavanje prepreke na cesti, sustava za
detektiranje umora vozača i slično. U pasivne elemente sigurnosti ubrajamo ona tehnička
rješenja čija je zadaća ublažiti posljedice prometnih nesreća, poput npr.: karoserije vozila,
sigurnosnih pojaseva, zračnih jastuka, naslona za glavu, vjetrobranskog stakla i slično. Prema
statističkim podacima za od 3 do 5 % prometnih nezgoda uzrok su tehnički nedostaci vozila.
Tehnički nedostaci ceste su vrlo čest uzrok prometnih nesreća, iako podaci Državnog
zavoda za statistiku govore suprotno. Cestu kao čimbenik sigurnosti obilježavaju: trasa ceste,
tehnički elementi ceste, stanje kolnika, oprema ceste, rasvjeta ceste, raskrižja održavanje cesta i
utjecaj bočne zapreke.
Čimbenik prometa na cesti obuhvaća pod čimbenike: organizacija (prometni propisi i
tehnička sredstva za organizaciju prometa), upravljanje (način i tehnika upravljanja cestovnim
prometom) i kontrolu prometa (način kontrole prometa te ispitivanje i statistiku prometnih
nezgoda).

Čimbenici čovjek, vozilo, cesta i promet na cesti podliježu određenim pravilnostima koje
se mogu predvidjeti. Međutim, tim čimbenicima nisu obuhvaćene atmosferske prilike ili neki
drugi elementi, poput ulja na kolniku, nečistoća, pojave divljač ili slično. U atmosferske utjecaje
koji djeluju na sigurnost prometa mogu se ubrojiti : kiša, poledica, snijeg, magla , vjetar, viske
temperature, djelovanje sunca i slično9
. Taj čimbenik se naziva incidentni čimbenik s čime se
ističe njegovo neočekivano i neustavno pojavljivanje.