Stručni skup: Brzina kao čimbenik rizika u cestovnom prometu
Udruga obitelji osoba stradalih u prometu i Hrvatski autoklub organizirali su 20. travnja u prostorijama HAK-a u Zagrebu stručni skup "Brzina kao čimbenik rizika u cestovnom prometu".
Stručnom skupu se odazvao veliki broj uvaženih prometnih stručnjaka iz svih područja prometa koje je kroz program skupa, kao moderator, vodio prof. dr. sc. Hrvoje Baričević s Pomorskog fakulteta u Rijeci.
U uvodnom govoru brojnim uzvanicima, se ispred HAK-a kao organizatora, obratio predsjednik Hrvatskog autokluba g. Ivo Bikić: „Hrvatski autoklub ove godine obilježava 105. obljetnicu svog osnivanja. Od samog početka HAK se bavio smanjenjem stradavanja u cestovnom prometu i to je ostala naša trajna zadaća, kako te davne 1906. godine tako i danas kad imamo oko 170.000 članova. Načini skrbi o sigurnosti u prometu tada i danas bitno su evoluirali, vizija je ostala ista - biti što mobilniji, a pri tom imati nula poginulih i ozlijeđenih“, rekao je predsjednik Bikić, te dodao: “Za HAK ovu godinu obilježit će međunarodna kampanja za smanjenje stradavanja u cestovnom prometu koju za par tjedana u cijelom svijetu pokreću Ujedinjeni narodi, Svjetska automobilistička organizacija FIA, Svjetska zdravstvena organizacija a podržavaju je i u njoj sudjeluju brojne organizacije i tijela. Cilj te kampanje, koja se zove Desetljeće sigurnosti u cestovnom prometu, je smanjiti stradavanje u prometu u svijetu za 50 posto u sljedećih deset godina. Broj smrtno stradalih u cestovnom prometu u svijetu približava se brojci od 1,3 milijuna godišnje te je veći razlog smrtnosti u zemljama u razvoju od malarije ili AIDS-a. Broj ozlijeđenih je oko 50 milijuna, što uzrokuje materijalne štete od više od 500 milijardi dolara godišnje. Ukoliko se nešto ne promijeni, uz sadašnje negativne trendove stradavanje u cestovnom prometu narast će do 2030. godine na oko 2,4 milijuna poginulih svake godine na cestama u svijetu. Potresno je što će samo danas, na dan održavanja ovog skupa, u svijetu u cestovnom prometu poginuti oko 3.500 ljudi, od čega 350 djece. Srećom, brojke za našu zemlju prošlih godina nisu tako loše, ali naš je stav da je i jedna poginula ili ozlijeđena osoba – previše. Utoliko je Hrvatska dio epidemije stradavanja na prometnicama. Novi Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa, kojeg je Vlada Republike Hrvatske usvojila prošli tjedan dobar je alat za borbu protiv te epidemije i radujemo se njegovoj što skorijoj primjeni“ – rekao je predsjednik Bikić i na kraju zaključio: “ Ideja za skup došla je od naših prijatelja i, sad već mogu reći i dugogodišnjih partnera iz Udruge obitelji stradalih u prometu Dozvolite mi da ovom prigodom i na ovom mjestu iskažem svoje duboko poštovanje, svoje zadovoljstvo i divljenje prema aktivnosti svih članova ove Udruge, a posebno ljudima koji je vode, jer oni svojom hrabrošću, svojom energijom i emocijama, svojim tragičnim i traumatičnim iskustvima osobno svjedoče o dimenziji i opasnostima sudjelovanja u prometu“.
Nakon predsjednika Bikića, s uvodnim govorom, skupu se obratio i predsjednik Udruge obitelji osoba stradalih u prometu Nebojša Čelica, koji se pritom zahvalio HAK-u na pomoći i organizaciji samo skupa te istaknuo: „Mi kao Udruga se zalažemo da politika prepozna brojke koje donose prometne nesreće. Isto tako se zalažemo i da sve političke stranke u svoje programe uvrste borbu protiv tih stravičnih brojki poginulih i ozlijeđenih u prometnim nesrećama“.
Nakon uvodnih govora prikazan je kratki potresni film o mladićima koji su poginuli 30. srpnja 2007. godine u Bošnjacima, koji zorno predočuje problem alkohola i brzine u prometu te njihovim posljedicama.
Prvu prezentaciju s temom „Osobno upravljanje rizikom“ održao je mr. sc. Nenad Zuber iz Hrvatskog autokluba. Mr. Zuber uveo je okupljene u razumijevanje pojma brzine i dao osvrt na sigurnosni pojam brzine i nesreća kao posljedica brzine u cestovnom prometu.
Prezentaciju „Organizacija policijskog rada u nadzoru brzine vozila u cestovnom prometu“ održao je mr. Ivan Matko, iz MUP-a, opisavši organizaciju policijskog rada u nadzoru brzine vozila u cestovnom prometu i koje su zadaće policije u odvijanju prometa na cestama, nadzoru, sankcioniranju prekršaja i kazni kao i planove za budućnost sa aspekta policijskog posla.
Zanimljivo predavanje održao je mr. sc. Nebojša Doder, vodeći inženjer u Državnoj upravi za ceste Kraljevine Norveške i član udruge Obitelji osoba stradalih u prometu. Mr. Doder je u dvije prezentacije „Teoretska povezanost brzine i sigurnosti cestovnog prometa“ i „Fizičke mjere za ograničenje brzine - Skandinavska praksa i iskustva“ pokazao jasne primjere rješenja nekih problema u cestovnom prometu, a koja bi u budućnosti Hrvatska trebala prihvatiti kako bi povećala sigurnost na prometnicama.
Mr. sc. Ljiljana Mikuš, pročelnica Sekcije za prometnu psihologiju HPD-a održala je predavanje na temu „Prevencija psihosocijalnih rizičnih čimbenika u cestovnom prometu“, a Damir Novak iz Hrvatskog autokluba osvrnuo se na praksu EU zemalja u području upravljanja, kontrole i rješavanja problema brzine na prometnicama EU.
Nakon izlaganja i kvalitetne rasprave o konkretnim problemima, predloženi su zaključci koji će biti upućeni u nadležne institucije kao prijedlozi za poboljšanje stanja u cestovnom prometu i povećanje prometne kulture na prometnicama u Republici Hrvatskoj. Zaključke, kada budu usuglašeni i usvojeni, objavit ćemo na Internetskim stranicama Hrvatskog autokluba.
Istaknimo i da je prigodom održavanja skupa u predvorju zgrade HAK-a bila organizirana i izložba fotografija pod nazivom „Crna strana ceste“ novinara Glasa Istre, Mate Sardelina.
Stručnom skupu se odazvao veliki broj uvaženih prometnih stručnjaka iz svih područja prometa koje je kroz program skupa, kao moderator, vodio prof. dr. sc. Hrvoje Baričević s Pomorskog fakulteta u Rijeci.
U uvodnom govoru brojnim uzvanicima, se ispred HAK-a kao organizatora, obratio predsjednik Hrvatskog autokluba g. Ivo Bikić: „Hrvatski autoklub ove godine obilježava 105. obljetnicu svog osnivanja. Od samog početka HAK se bavio smanjenjem stradavanja u cestovnom prometu i to je ostala naša trajna zadaća, kako te davne 1906. godine tako i danas kad imamo oko 170.000 članova. Načini skrbi o sigurnosti u prometu tada i danas bitno su evoluirali, vizija je ostala ista - biti što mobilniji, a pri tom imati nula poginulih i ozlijeđenih“, rekao je predsjednik Bikić, te dodao: “Za HAK ovu godinu obilježit će međunarodna kampanja za smanjenje stradavanja u cestovnom prometu koju za par tjedana u cijelom svijetu pokreću Ujedinjeni narodi, Svjetska automobilistička organizacija FIA, Svjetska zdravstvena organizacija a podržavaju je i u njoj sudjeluju brojne organizacije i tijela. Cilj te kampanje, koja se zove Desetljeće sigurnosti u cestovnom prometu, je smanjiti stradavanje u prometu u svijetu za 50 posto u sljedećih deset godina. Broj smrtno stradalih u cestovnom prometu u svijetu približava se brojci od 1,3 milijuna godišnje te je veći razlog smrtnosti u zemljama u razvoju od malarije ili AIDS-a. Broj ozlijeđenih je oko 50 milijuna, što uzrokuje materijalne štete od više od 500 milijardi dolara godišnje. Ukoliko se nešto ne promijeni, uz sadašnje negativne trendove stradavanje u cestovnom prometu narast će do 2030. godine na oko 2,4 milijuna poginulih svake godine na cestama u svijetu. Potresno je što će samo danas, na dan održavanja ovog skupa, u svijetu u cestovnom prometu poginuti oko 3.500 ljudi, od čega 350 djece. Srećom, brojke za našu zemlju prošlih godina nisu tako loše, ali naš je stav da je i jedna poginula ili ozlijeđena osoba – previše. Utoliko je Hrvatska dio epidemije stradavanja na prometnicama. Novi Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa, kojeg je Vlada Republike Hrvatske usvojila prošli tjedan dobar je alat za borbu protiv te epidemije i radujemo se njegovoj što skorijoj primjeni“ – rekao je predsjednik Bikić i na kraju zaključio: “ Ideja za skup došla je od naših prijatelja i, sad već mogu reći i dugogodišnjih partnera iz Udruge obitelji stradalih u prometu Dozvolite mi da ovom prigodom i na ovom mjestu iskažem svoje duboko poštovanje, svoje zadovoljstvo i divljenje prema aktivnosti svih članova ove Udruge, a posebno ljudima koji je vode, jer oni svojom hrabrošću, svojom energijom i emocijama, svojim tragičnim i traumatičnim iskustvima osobno svjedoče o dimenziji i opasnostima sudjelovanja u prometu“.
Nakon predsjednika Bikića, s uvodnim govorom, skupu se obratio i predsjednik Udruge obitelji osoba stradalih u prometu Nebojša Čelica, koji se pritom zahvalio HAK-u na pomoći i organizaciji samo skupa te istaknuo: „Mi kao Udruga se zalažemo da politika prepozna brojke koje donose prometne nesreće. Isto tako se zalažemo i da sve političke stranke u svoje programe uvrste borbu protiv tih stravičnih brojki poginulih i ozlijeđenih u prometnim nesrećama“.
Nakon uvodnih govora prikazan je kratki potresni film o mladićima koji su poginuli 30. srpnja 2007. godine u Bošnjacima, koji zorno predočuje problem alkohola i brzine u prometu te njihovim posljedicama.
Prvu prezentaciju s temom „Osobno upravljanje rizikom“ održao je mr. sc. Nenad Zuber iz Hrvatskog autokluba. Mr. Zuber uveo je okupljene u razumijevanje pojma brzine i dao osvrt na sigurnosni pojam brzine i nesreća kao posljedica brzine u cestovnom prometu.
Prezentaciju „Organizacija policijskog rada u nadzoru brzine vozila u cestovnom prometu“ održao je mr. Ivan Matko, iz MUP-a, opisavši organizaciju policijskog rada u nadzoru brzine vozila u cestovnom prometu i koje su zadaće policije u odvijanju prometa na cestama, nadzoru, sankcioniranju prekršaja i kazni kao i planove za budućnost sa aspekta policijskog posla.
Zanimljivo predavanje održao je mr. sc. Nebojša Doder, vodeći inženjer u Državnoj upravi za ceste Kraljevine Norveške i član udruge Obitelji osoba stradalih u prometu. Mr. Doder je u dvije prezentacije „Teoretska povezanost brzine i sigurnosti cestovnog prometa“ i „Fizičke mjere za ograničenje brzine - Skandinavska praksa i iskustva“ pokazao jasne primjere rješenja nekih problema u cestovnom prometu, a koja bi u budućnosti Hrvatska trebala prihvatiti kako bi povećala sigurnost na prometnicama.
Mr. sc. Ljiljana Mikuš, pročelnica Sekcije za prometnu psihologiju HPD-a održala je predavanje na temu „Prevencija psihosocijalnih rizičnih čimbenika u cestovnom prometu“, a Damir Novak iz Hrvatskog autokluba osvrnuo se na praksu EU zemalja u području upravljanja, kontrole i rješavanja problema brzine na prometnicama EU.
Nakon izlaganja i kvalitetne rasprave o konkretnim problemima, predloženi su zaključci koji će biti upućeni u nadležne institucije kao prijedlozi za poboljšanje stanja u cestovnom prometu i povećanje prometne kulture na prometnicama u Republici Hrvatskoj. Zaključke, kada budu usuglašeni i usvojeni, objavit ćemo na Internetskim stranicama Hrvatskog autokluba.
Istaknimo i da je prigodom održavanja skupa u predvorju zgrade HAK-a bila organizirana i izložba fotografija pod nazivom „Crna strana ceste“ novinara Glasa Istre, Mate Sardelina.
Repozitorij
- Mr. sc. Nenad Zuber: "Osobno upravljanje rizikom" (PDF, 7.80 MB)
- Mr. Ivan Matko: "Brzina kao čimbenik rizika u cestovnom prometu" (PDF, 9.26 MB)
- Mr. sc. Nebojša Doder: "Teoretska povezanost brzine i sigurnosti cestovnog prometa" (PDF, 3.36 MB)
- Mr. sc. Nebojša Doder: "Fizičke mjere za ograničenje brzine - Skandinavska praksa i iskustva" (PDF, 4.31 MB)
- Mr. sc. Ljiljana Mikuš: "Prevencija psihosocijalnih rizičnih čimbenika u cestovnom prometu" (PDF, 974.27 KB)
- Damir Novak, dipl. ing.: "Upravljanje brzinom u zemljama EU" (PDF, 1.05 MB)
Primjedbe