"Defanzivna vožnja"

-

DEFANZIVNA VOŽNJA
Priručnik koji govori o tome kako pametno voziti
Obzirom da sam veliki zagovornici defanzivne vožnje, odlučili smo Vam na svojoj stranicama savjetovati da pročitate knjigu "Defanzivna vožnja", autora dr. Mladena Gledeca, za koju smatram da bi je svaki vozač trebao pročitati.

U knjizi možete pročitati:
  • Kako nastaje prometna nezgoda?
  • Uočavanje i identificiranje opasne situacije
  • Pojam rezerve sigurnosti
    • Sile koje pri kretanju djeluju na vozilo
    • Trenje i njegovi činioci
    • Poduzimanje ispravljačkih radnji pri iscrpljenju raspoloživih rezervi sigurnosti
  • Ispravno percipiranje
  • Što je interakcija?
  • Predviđanje tuđih grešaka - održavanje rezervi sigurnosti
  • Zaustavni put vozila
  • Pojam i značenje primjerene ili prilagođene brzine
  • Brzina kretanja i sigurnost prometa
  • Odmjeravanje sigurne udaljenosti i sigurnog razmaka
  • Vožnja u noćnim uvjetima
  • Potrošnja goriva - utjecaj na okolinu - sigurnost
  • Osnovna načela defanzivne vožnje - zaključno
I još mnogo drugih zanimljivosti...

ŽELITE KUPITI KNJIGU
Edicija standardnog knjižnog formata B5 ima ukupno 99 stranica, koje uz tekst sadrže i 80 grafičkih priloga. Cijena edicije je 65 kuna, a moguće ju je nabaviti:
  • u većim knjižarama u Zagrebu,
  • u "Hrvatska udruga vozača i autoservisera", Zagreb, Draškovićeva 27/I

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Pauze kada se kamion ukrca na brod/vlak/zrakoplov

-
Slika
Zanimaju me pauze kada se tegljač ukrca na brod/vlak/zrakoplov. Da li počinje pauza kad se ukrca na brod/vlak/zrakoplov ili od trenutka kada stane u luci i isto tako da li se ista pauza može nadopuniti stajanjem nakon što vozač se iskrca sa brod/vlak/zrakoplov odnosno vožnja brod/vlak/zrakoplovom je trajala manje od 11 tj. 9h. Odgovor: U slučaju da vozač prati vozilo na trajektu ili vlaku i pri tome na raspolaganju ima ležaj u kabini trajekta ili vlaka, onda vrijeme tog putovanja može označiti s krevetom, tj. tada može koristiti svoj dnevni odmor. Pri tome, zbog samog ukrcaja i iskrcaja vozila s trajekta/vlaka, taj dnevni odmor smije prekinuti dva puta pod uvjetom da ukupno vrijeme prekida tog odmora (npr. vožnja s odlaznog pristaništa u trajekt i vožnja s trajekta na dolazno pristanište) ne traje dulje od 1 sat. To znači da vozač može prebaciti prekidač na tahografu na poziciju kreveta već u trenutku kada je u luci, kupio je kartu i svoje vozilo će utovariti tek kroz
Pročitajte više

Mala škola prometnih propisa i sigurnosnih pravila II.-nastavak

-
Slika
PROMET NA RASKRIŽJU • VOZAČ KOJI SE PRIBLIŽAVA RASKRIŽJU MORA VOZITI S POVEĆANIM OPREZOM KOJI ODGOVARA PROMETNIM UVJETIMA NA RASKRIŽJU • VOZAČ JE DUŽAN NA DOVOLJNOJ UDALJENOSTI PRED RASKRIŽJEM VOZILOM ZAUZETI POLOŽAJ NA ONOJ PROMETNOJ TRACI KOJOM MORA PROĆI KROZ RASKRIŽJE RAZLIKUJEMO RASKRIŽJA PREMA: • GEOMETRIJSKOJ IZVEDBI ILI RAZINAMA • NAČINU UPRAVLJANJA PROMETOM NA RASKRIŽJU PREMA GEOMETRIJSKOJ IZVEDBI RASKRIŽJA U ISTOJ RAZINI SU: •PRAVOKUTNO (ORTOGONALNO) RASKRIŽJE •“T” – raskrižje •“Y” – raskrižje •RASKRIŽJE S KRUŽNIM TOKOM PROMETA •SMAKNUTO ILI NETIPSKO RASKRIŽJE NEPRAVILNOG OBLIKA RASKRIŽJA U VIŠE RAZINA • PETLJE • PODVOŽNJACI • NADVOŽNJACI PETLJA NADVOŽNJAK UPRAVLJANJE PROMETOM NA RASKRIŽJU • UPRAVLJANJE PROMETOM NA RASKRIŽJU ZNAKOVIMA ILI NAREDBAMA OVLAŠTENE OSOBE • UREĐAJIMA ZA DAVANJE ZNAKOVA PROMETNIM SVJETLIMA • PROMETNIM ZNAKOVIMA • PROMETNIM PRAVILIMA ZONA PREGLEDNOSTI ZONA PREGLEDNOSTI JE PROSTOR RASKRIŽJA KOJEG IZ ODREĐENE POZICIJE VIDIMO OSNOVNA ME
Pročitajte više

Raskrižja u više razina

-
Slika
Nedavna prometna nesreæa kod Vrbovca, kada je vozaè osobnog automobila, ukljuèujuæi se na brzu cestu u suprotnom smjeru, udario u nadolazeæa vozila i pri tom usmrtio sebe i putnike u svom vozilu, na najgrublji moguæi naèin pokazuje kakve opasnosti prijete za vozaèe sa nedovoljnim znanjem o voðenju prometnih tokova na raskrižju u više razina. Takvih je raskrižja na našim cestama sve više, što je dobro, jer takva raskrižja eliminiraju križanje prometnih tokova. Meðutim, pojavljuje se problem uplitanja, isplitanja i preplitanja na spojevima prometnih tokova u kojima se vozaèi ponekad izgube, što može završiti tragièno. Najgore situacije nastaju kada vozaèi voðeni nekim svojim «biološkim kompasom» uðu u to raskrižje a da uopæe ne prate signalizaciju na samoj cesti. Raskrižja u više razina, ili skraæeno petlje, èesto su takvih dimenzija da se na njima gubi osjeæaj orijentacije, a i sama skretanja, tj prestrojavanj
Pročitajte više