Tramvaji...

-
Moderni niskopodni tramvaj


- Tramvaji su poput autobusa koji idu po tračnicama postavljenima kroz gradske ulice.

- Prve tramvaje iz 1830-ih vukli su konji. Do 1870-ih već su mnogi gradovi imali konjske tramvaje.

- Godine 1834. Thomas Davenport, kovač iz Vermonta (SAD), napravio je električni tramvaj

- Godine 1860. Amerikanac George Train uveo je električnu tramvajsku mrežu u Londonu

- Godine 1873. Andrew Hallidie postavio je stabilnu žičnu željeznica (uspinjače) u San Franciscu. Uspinjače su se vukle po žicama položenima u utorima u cesti. Vozile su brzinom od oko 14 km/h. Slične mreže izgradile su se u mnogim gradovima 1880-ih, ali su ih ubrzo zamijenili tramvaji.

- Godine 1888. Frank Strague demonstrirao je rad tramvaja koji se pokreće pomoću električnih nadzemnih vodova u SAD-u.

- Kod većine američkih tramvaja električna struja uzimala se preko duge motke s malenim kotačem zvanim cipela, koji je klizio po žici. Ta se motka naziva kontaktna sprovodna motka. Mnogi europski tramvaji, međutim, napajali su se strujom preko sklopivih kliznika zvanih pantograf (lira).

- Početkom 20. stoljeća u većini gradova u svijetu uvedeni su električni tramvaji.

- 1930-ih većina gradova, osim onih u Istočnoj Europi i Rusiji, zamijenila je tramvaje autobusima.

- 1990-ih neki gradovi uveli su nove električne tramvaje jer oni ne onečišćuju zrak.

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Pauze kada se kamion ukrca na brod/vlak/zrakoplov

-
Slika
Zanimaju me pauze kada se tegljač ukrca na brod/vlak/zrakoplov. Da li počinje pauza kad se ukrca na brod/vlak/zrakoplov ili od trenutka kada stane u luci i isto tako da li se ista pauza može nadopuniti stajanjem nakon što vozač se iskrca sa brod/vlak/zrakoplov odnosno vožnja brod/vlak/zrakoplovom je trajala manje od 11 tj. 9h. Odgovor: U slučaju da vozač prati vozilo na trajektu ili vlaku i pri tome na raspolaganju ima ležaj u kabini trajekta ili vlaka, onda vrijeme tog putovanja može označiti s krevetom, tj. tada može koristiti svoj dnevni odmor. Pri tome, zbog samog ukrcaja i iskrcaja vozila s trajekta/vlaka, taj dnevni odmor smije prekinuti dva puta pod uvjetom da ukupno vrijeme prekida tog odmora (npr. vožnja s odlaznog pristaništa u trajekt i vožnja s trajekta na dolazno pristanište) ne traje dulje od 1 sat. To znači da vozač može prebaciti prekidač na tahografu na poziciju kreveta već u trenutku kada je u luci, kupio je kartu i svoje vozilo će utovariti tek kroz
Pročitajte više

Mala škola prometnih propisa i sigurnosnih pravila II.-nastavak

-
Slika
PROMET NA RASKRIŽJU • VOZAČ KOJI SE PRIBLIŽAVA RASKRIŽJU MORA VOZITI S POVEĆANIM OPREZOM KOJI ODGOVARA PROMETNIM UVJETIMA NA RASKRIŽJU • VOZAČ JE DUŽAN NA DOVOLJNOJ UDALJENOSTI PRED RASKRIŽJEM VOZILOM ZAUZETI POLOŽAJ NA ONOJ PROMETNOJ TRACI KOJOM MORA PROĆI KROZ RASKRIŽJE RAZLIKUJEMO RASKRIŽJA PREMA: • GEOMETRIJSKOJ IZVEDBI ILI RAZINAMA • NAČINU UPRAVLJANJA PROMETOM NA RASKRIŽJU PREMA GEOMETRIJSKOJ IZVEDBI RASKRIŽJA U ISTOJ RAZINI SU: •PRAVOKUTNO (ORTOGONALNO) RASKRIŽJE •“T” – raskrižje •“Y” – raskrižje •RASKRIŽJE S KRUŽNIM TOKOM PROMETA •SMAKNUTO ILI NETIPSKO RASKRIŽJE NEPRAVILNOG OBLIKA RASKRIŽJA U VIŠE RAZINA • PETLJE • PODVOŽNJACI • NADVOŽNJACI PETLJA NADVOŽNJAK UPRAVLJANJE PROMETOM NA RASKRIŽJU • UPRAVLJANJE PROMETOM NA RASKRIŽJU ZNAKOVIMA ILI NAREDBAMA OVLAŠTENE OSOBE • UREĐAJIMA ZA DAVANJE ZNAKOVA PROMETNIM SVJETLIMA • PROMETNIM ZNAKOVIMA • PROMETNIM PRAVILIMA ZONA PREGLEDNOSTI ZONA PREGLEDNOSTI JE PROSTOR RASKRIŽJA KOJEG IZ ODREĐENE POZICIJE VIDIMO OSNOVNA ME
Pročitajte više

Raskrižja u više razina

-
Slika
Nedavna prometna nesreæa kod Vrbovca, kada je vozaè osobnog automobila, ukljuèujuæi se na brzu cestu u suprotnom smjeru, udario u nadolazeæa vozila i pri tom usmrtio sebe i putnike u svom vozilu, na najgrublji moguæi naèin pokazuje kakve opasnosti prijete za vozaèe sa nedovoljnim znanjem o voðenju prometnih tokova na raskrižju u više razina. Takvih je raskrižja na našim cestama sve više, što je dobro, jer takva raskrižja eliminiraju križanje prometnih tokova. Meðutim, pojavljuje se problem uplitanja, isplitanja i preplitanja na spojevima prometnih tokova u kojima se vozaèi ponekad izgube, što može završiti tragièno. Najgore situacije nastaju kada vozaèi voðeni nekim svojim «biološkim kompasom» uðu u to raskrižje a da uopæe ne prate signalizaciju na samoj cesti. Raskrižja u više razina, ili skraæeno petlje, èesto su takvih dimenzija da se na njima gubi osjeæaj orijentacije, a i sama skretanja, tj prestrojavanj
Pročitajte više