Zimski uvjeti na cestama

-
 

Najvažniji su smanjena brzina, povećan razmak i naravno upaljena svjetla na vozilu.


Zimski uvjeti na cesti i oko nje podrazumijevaju snijeg, led, mokre kolnike, maglu i slabu vidljivost, pa su i prometne nesreće zimi specifičnije od ljetnih. Upravo zbog toga i prometna policija svim vozačma poručuje neka ozbiljno shvate promjene uvjeta vožnje i prilagode im se.

Kad je snijeg na cesti, broj je nezgoda u pravilu manji, jer je i manje vozila na prometnicama, a oni koji se voze oprezniji su i sporiji. Zbog toga je više nezgoda s manjom materijalnom štetom nego onih s povrijeđenima. Specifičnim zimskim prometnim nezgodama mogu se nazvati naleti na vozilo ispred sebe, koji se dogaðaju zbog brzine neprilagođene uvjetima, ili sudari na parkiralištima, koji se najčešće događaju zbog neiskustva vozača.

Naleti na vozila ispred sebe događaju se zbog prevelike brzine, prekasnog kočenja ili slabe vidljivosti, pa se vozačima savjetuje da po zimskim uvjetima voze i sporije nego je to znakovima dopušteno.






Nagla kočenja i nagle promjene smjera na skliskoj cesti najčešći su uzrok zanošenja vozila i njihova slijetanja s kolnika, pa takve manevre treba izbjegavati.
Vožnju po snijegu, ledu i mokrom vozaèi trebaju prilagoditi ovisno o tome imaju li zimsku opremu, konkretno zimske gume, kao i neka elektronska pomagala za bolje kočenje i stabilnost vozila. Upravo zbog toga što se neki automobili mogu brže zaustaviti od drugih, važno je držati siguran razmak izmeðu vozila.



Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Pauze kada se kamion ukrca na brod/vlak/zrakoplov

-
Slika
Zanimaju me pauze kada se tegljač ukrca na brod/vlak/zrakoplov. Da li počinje pauza kad se ukrca na brod/vlak/zrakoplov ili od trenutka kada stane u luci i isto tako da li se ista pauza može nadopuniti stajanjem nakon što vozač se iskrca sa brod/vlak/zrakoplov odnosno vožnja brod/vlak/zrakoplovom je trajala manje od 11 tj. 9h. Odgovor: U slučaju da vozač prati vozilo na trajektu ili vlaku i pri tome na raspolaganju ima ležaj u kabini trajekta ili vlaka, onda vrijeme tog putovanja može označiti s krevetom, tj. tada može koristiti svoj dnevni odmor. Pri tome, zbog samog ukrcaja i iskrcaja vozila s trajekta/vlaka, taj dnevni odmor smije prekinuti dva puta pod uvjetom da ukupno vrijeme prekida tog odmora (npr. vožnja s odlaznog pristaništa u trajekt i vožnja s trajekta na dolazno pristanište) ne traje dulje od 1 sat. To znači da vozač može prebaciti prekidač na tahografu na poziciju kreveta već u trenutku kada je u luci, kupio je kartu i svoje vozilo će utovariti tek kroz
Pročitajte više

Mala škola prometnih propisa i sigurnosnih pravila II.-nastavak

-
Slika
PROMET NA RASKRIŽJU • VOZAČ KOJI SE PRIBLIŽAVA RASKRIŽJU MORA VOZITI S POVEĆANIM OPREZOM KOJI ODGOVARA PROMETNIM UVJETIMA NA RASKRIŽJU • VOZAČ JE DUŽAN NA DOVOLJNOJ UDALJENOSTI PRED RASKRIŽJEM VOZILOM ZAUZETI POLOŽAJ NA ONOJ PROMETNOJ TRACI KOJOM MORA PROĆI KROZ RASKRIŽJE RAZLIKUJEMO RASKRIŽJA PREMA: • GEOMETRIJSKOJ IZVEDBI ILI RAZINAMA • NAČINU UPRAVLJANJA PROMETOM NA RASKRIŽJU PREMA GEOMETRIJSKOJ IZVEDBI RASKRIŽJA U ISTOJ RAZINI SU: •PRAVOKUTNO (ORTOGONALNO) RASKRIŽJE •“T” – raskrižje •“Y” – raskrižje •RASKRIŽJE S KRUŽNIM TOKOM PROMETA •SMAKNUTO ILI NETIPSKO RASKRIŽJE NEPRAVILNOG OBLIKA RASKRIŽJA U VIŠE RAZINA • PETLJE • PODVOŽNJACI • NADVOŽNJACI PETLJA NADVOŽNJAK UPRAVLJANJE PROMETOM NA RASKRIŽJU • UPRAVLJANJE PROMETOM NA RASKRIŽJU ZNAKOVIMA ILI NAREDBAMA OVLAŠTENE OSOBE • UREĐAJIMA ZA DAVANJE ZNAKOVA PROMETNIM SVJETLIMA • PROMETNIM ZNAKOVIMA • PROMETNIM PRAVILIMA ZONA PREGLEDNOSTI ZONA PREGLEDNOSTI JE PROSTOR RASKRIŽJA KOJEG IZ ODREĐENE POZICIJE VIDIMO OSNOVNA ME
Pročitajte više

Raskrižja u više razina

-
Slika
Nedavna prometna nesreæa kod Vrbovca, kada je vozaè osobnog automobila, ukljuèujuæi se na brzu cestu u suprotnom smjeru, udario u nadolazeæa vozila i pri tom usmrtio sebe i putnike u svom vozilu, na najgrublji moguæi naèin pokazuje kakve opasnosti prijete za vozaèe sa nedovoljnim znanjem o voðenju prometnih tokova na raskrižju u više razina. Takvih je raskrižja na našim cestama sve više, što je dobro, jer takva raskrižja eliminiraju križanje prometnih tokova. Meðutim, pojavljuje se problem uplitanja, isplitanja i preplitanja na spojevima prometnih tokova u kojima se vozaèi ponekad izgube, što može završiti tragièno. Najgore situacije nastaju kada vozaèi voðeni nekim svojim «biološkim kompasom» uðu u to raskrižje a da uopæe ne prate signalizaciju na samoj cesti. Raskrižja u više razina, ili skraæeno petlje, èesto su takvih dimenzija da se na njima gubi osjeæaj orijentacije, a i sama skretanja, tj prestrojavanj
Pročitajte više