Bicikli...

-
Bicikl - najeftinije prijevozno sredstvo

- Prvi bicikl bio je drezina iz 1818., koju je napravio Carl von Drais. Vozač se odgurivao nogama po tlu i tako se kretao.

- Godine 1839. škotski kovač Kirkpatrick Macmillan projektirao je prvi bicikl s pedalama i kočnicama.

- Na Macmillanovom velocipedu pedale su šipkama bile povezane sa stražnjim kotačem. Zato se kotač okretao vrlo sporo.

- Godine 1861. Francuzi Pierre i Ernest Michaux (otac i sin) povezali su pedale izravno s prednjim kotačem i stvorili prvi uspješni bicikl bicikl bez gumenih kotača zvan kostolomac.

- Godine 1870. James Starley poboljšao je bicikl bez gumenih kotača i dobio je visoki bicikl. Veliki prednji kotač omogućavao je veće brzine s manje pedaliranja.

- Godine 1874. H. J. Lawson napravio je prvi bicikl s lančanim prijenosom. Nazvan je sigurnim biciklom jer je bio stabilniji od visokog bicikla.

- Godine 1885. Starleyev nećak John napravio je još sigurniji bicikl. Godine 1890. dodane su mu gume ispunjene zrakom i tako je nastao moderni bicikl.

- Do 1895. četiri milijuna Amerikanaca vozilo je bicikl.

- Danas 50 milijuna Amerikanaca redovito vozi bicikl.

- Danas je u Kini više ljudi koji voze bicikl od zbroja svih vozača bicikala u ostalom dijelu svijeta.

Primjedbe

Autor Unknown rekao je…
Bicikli su super, ja ne znam što bih bez svog, obožavam se ljeti voziti rano ujutro... :)
4. prosinca 2014. u 06:48
Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Pauze kada se kamion ukrca na brod/vlak/zrakoplov

-
Slika
Zanimaju me pauze kada se tegljač ukrca na brod/vlak/zrakoplov. Da li počinje pauza kad se ukrca na brod/vlak/zrakoplov ili od trenutka kada stane u luci i isto tako da li se ista pauza može nadopuniti stajanjem nakon što vozač se iskrca sa brod/vlak/zrakoplov odnosno vožnja brod/vlak/zrakoplovom je trajala manje od 11 tj. 9h. Odgovor: U slučaju da vozač prati vozilo na trajektu ili vlaku i pri tome na raspolaganju ima ležaj u kabini trajekta ili vlaka, onda vrijeme tog putovanja može označiti s krevetom, tj. tada može koristiti svoj dnevni odmor. Pri tome, zbog samog ukrcaja i iskrcaja vozila s trajekta/vlaka, taj dnevni odmor smije prekinuti dva puta pod uvjetom da ukupno vrijeme prekida tog odmora (npr. vožnja s odlaznog pristaništa u trajekt i vožnja s trajekta na dolazno pristanište) ne traje dulje od 1 sat. To znači da vozač može prebaciti prekidač na tahografu na poziciju kreveta već u trenutku kada je u luci, kupio je kartu i svoje vozilo će utovariti tek kroz
Pročitajte više

Mala škola prometnih propisa i sigurnosnih pravila II.-nastavak

-
Slika
PROMET NA RASKRIŽJU • VOZAČ KOJI SE PRIBLIŽAVA RASKRIŽJU MORA VOZITI S POVEĆANIM OPREZOM KOJI ODGOVARA PROMETNIM UVJETIMA NA RASKRIŽJU • VOZAČ JE DUŽAN NA DOVOLJNOJ UDALJENOSTI PRED RASKRIŽJEM VOZILOM ZAUZETI POLOŽAJ NA ONOJ PROMETNOJ TRACI KOJOM MORA PROĆI KROZ RASKRIŽJE RAZLIKUJEMO RASKRIŽJA PREMA: • GEOMETRIJSKOJ IZVEDBI ILI RAZINAMA • NAČINU UPRAVLJANJA PROMETOM NA RASKRIŽJU PREMA GEOMETRIJSKOJ IZVEDBI RASKRIŽJA U ISTOJ RAZINI SU: •PRAVOKUTNO (ORTOGONALNO) RASKRIŽJE •“T” – raskrižje •“Y” – raskrižje •RASKRIŽJE S KRUŽNIM TOKOM PROMETA •SMAKNUTO ILI NETIPSKO RASKRIŽJE NEPRAVILNOG OBLIKA RASKRIŽJA U VIŠE RAZINA • PETLJE • PODVOŽNJACI • NADVOŽNJACI PETLJA NADVOŽNJAK UPRAVLJANJE PROMETOM NA RASKRIŽJU • UPRAVLJANJE PROMETOM NA RASKRIŽJU ZNAKOVIMA ILI NAREDBAMA OVLAŠTENE OSOBE • UREĐAJIMA ZA DAVANJE ZNAKOVA PROMETNIM SVJETLIMA • PROMETNIM ZNAKOVIMA • PROMETNIM PRAVILIMA ZONA PREGLEDNOSTI ZONA PREGLEDNOSTI JE PROSTOR RASKRIŽJA KOJEG IZ ODREĐENE POZICIJE VIDIMO OSNOVNA ME
Pročitajte više

Raskrižja u više razina

-
Slika
Nedavna prometna nesreæa kod Vrbovca, kada je vozaè osobnog automobila, ukljuèujuæi se na brzu cestu u suprotnom smjeru, udario u nadolazeæa vozila i pri tom usmrtio sebe i putnike u svom vozilu, na najgrublji moguæi naèin pokazuje kakve opasnosti prijete za vozaèe sa nedovoljnim znanjem o voðenju prometnih tokova na raskrižju u više razina. Takvih je raskrižja na našim cestama sve više, što je dobro, jer takva raskrižja eliminiraju križanje prometnih tokova. Meðutim, pojavljuje se problem uplitanja, isplitanja i preplitanja na spojevima prometnih tokova u kojima se vozaèi ponekad izgube, što može završiti tragièno. Najgore situacije nastaju kada vozaèi voðeni nekim svojim «biološkim kompasom» uðu u to raskrižje a da uopæe ne prate signalizaciju na samoj cesti. Raskrižja u više razina, ili skraæeno petlje, èesto su takvih dimenzija da se na njima gubi osjeæaj orijentacije, a i sama skretanja, tj prestrojavanj
Pročitajte više