TRAK ZA VOZILA JAVNOG PRIJEVOZA PUTNIKA

Dopušteno za                                                      

Vozači su dužni pridržavati se ograničenja, zabrana i obveza izraženih pomoću postavljenih prometnih znakova. Sudioniku koji ne postupi po prometnim znakovima prijeti sankcija od 500,00 kuna ako se utvrdi prekršaj od strane ovlaštenog policijskog službenika.

Postoji li razlika prometnih znakova i oznaka na kolniku?
Nema nikakve hijerarhije jer oznake na kolniku su prometni znakovi koji se mogu postaviti same ili uz druge prometne znakove ako je potrebno da se značenje tih znakova jače istakne, odnosno potpunije odredi ili objasni. Oznake na kolniku služe za usmjeravanje, obavještavanje i vođenje sudionika u prometu. Oznake na kolniku su crte, strelice, natpisi i druge oznake. Za vozače je bitna boja oznaka na kolniku. Oznake na kolniku su bijele i žute boje. Žuta boja je posebno predviđena za označavanje površina za određene sudionike u prometu, privremenu regulaciju prometa i obilježavanje privremene opasnosti na kolniku.

Velike gužve u gradovima i na prilaznim cestama onemogućuju normalno prometovanje. Stojimo u kolonama, ljutimo se, povećava se naš stres i agresivnost, sagorijevamo bespotrebno previše goriva i pitamo se kakva je naša kvaliteta mobilnosti, je li nam osigurana osnovna mogućnost kretanja i življenja, možemo li ostvariti naše potrebe, proklamirane ekonomske i socijalne mogućnosti i prava.

Krše se propisi, vozi se žutom trakom, gura se, ne propuštaju se druga vozila, oduzima se tuđe pravo i prednost, ulazi se u raskrižja, blokiraju se druga vozila u poprečnim prometnim tokovima i vozila javnoga prijevoza.

Javni gradski prijevoz također postaje spor, neudoban, neučinkovit i nije objektivno u mogućnosti postići veću komercijalnu brzinu uslijed gužvi na prometnicama i zakrčenim raskrižjima, ali i zbog zaposjednutih žutog traka vozilima.

Sve to skupa postaje frustrirajuće, negativno utječe na kvalitetu života, i uzrok je prekomjernog onečišćenja okoliša.  

 

otvaranje prometnog traka   za vozila javnog prijevoza putnika	zatvaranje prometnog traka za vozila javnog prijevoza putnika	prometni trak za vozila javnog prijevoza putnika

Zašto postoji tzv. žuti trak? Koji su učinci traka za vozila javnog prijevoza putnika.
Činjenice:

• 
  
prosječna popunjenost osobnog automobila je 1,6 osoba s trendom smanjenja;
• kapacitet jednog tramvaja je oko 200 putnika;
• propisno parkirana vozila smanjuju brzinu kretanja vozila javnog prijevoza putnika na 10 do 20 km/h;
• prekršaj, kretanje po traku za vozila javnog prijevoza putnika, ne vodi u biltenu o sigurnosti prometa; i
• prema podacima Ureda za odnose s javnošću ZET-a prosječna brzina tramvaja je 14 km/h, a autobusa 21 km/h (hvala Uredu na proslijeđenoj informaciji).

Cilj i svrha žutog traka je ubrzavanje kretanja vozila javnog prijevoza putnika na određenim dijelovima itinerara prijevoza putnika. Sustav javnog prijevoza putnika je širem broju građana, koji se zbog nepostojanja kvalitetne alternative odlučuju koristiti osobni automobil i time nastaju gužve. Time se stvara krug neučinkovitog prometnog sustava u cjelini.

Što učiniti?  

Samo cjelovita rješenja u prometnom sustavu donose napredak. Jedno od rješenja je kvaliteta javnog prijevoza koji mora biti brži, točniji i redovitiji a žuti trak je samo mali korak do tog cilja. Zašto javni prijevoz? Razmislimo o:

• financijskim prednostima (nabava, gorivo, održavane, parking,…);
• uštedama vremena (čekanja – zastoji);
• zdravstvenim problemima (kakvoća zraka, rizik prometnih nesreća; korištenje autobusa sigurnije je 170 puta od korištenja osobnog automobila, ..)
• lokalnom gospodarstvo (kvaliteta i humanost življenja)
• prednostima za okoliš (manja emisija štetnih plinova; zašto nemamo trolejbuse u javnom prijevozu RH?)

Mudrost nije nedostižna.
Tehničko-tehnološka prometna rješenja za smanjenje gužvi u naseljenim mjestima poznata su i u svijetu i kod nas, ali često gube bitku radi neodgovornog ponašanja sudionika prometa. HOV - High Occupancy Vehicle lanes (Staza za vozila sa više od jednog putnika), primjerena za višetračne ceste i velike gradove.

 

Znate li da postoji programa UNDP, Program Ujedinjenih naroda za razvoj, za razvijanje svijesti stanovnika?

 

Apeli upućivani građanima i vozačima kako se korištenjem javnog gradskog prijevoza izravno utječe na smanjenje gužvi u gradovima, veću protočnost prometa, a samim time i na smanjenje zagađenosti zraka i povećanje kvalitete života u najširem smislu, ostaju bez odjeka. Koliko prostora na gradskoj prometnici zauzmu osobni automobili u odnosu na jedan tramvaj ili autobus lako je izračunati.

Vozači negoduju navodeći da je većinu vremena žuti trak slobodan a ostale prometne trake zakrčene vozilima.

Kako se sve svodi na kažnjavanje vozača, a nepravedno optužujemo policiju da je nikad nema kad je trebamo, jedna od mjera može biti postavljanje red light kamera na određenim mjestima. Opetovane primjedbe vozača svode se na kažnjava vlasnik vozila a ne korisnik. Krivica se mora dokazati. Kako vlasnik vozila ne zna kome je dao vozila na korištenje u određenom vremenu? Kakav je to vlasnik ako se ne brine o načinu korištenja svog materijalnog sredstva koje u prometu može biti i smrtonosno oružje.

Zeleni u svijetu predlažu da se brzina kretanja vozila u većim naseljenim mjestima ograniči na 30 km/h. Prijedlog dobiva podršku od svih stručnih udruga ali ga državna tijela i poslodavci ne prihvaćaju. Mnogi prometni stručnjaci smatraju ograničenje opravdanim u pojedinim zonama i da je otpor kratkoročan jer će prevladati zahtjevi sigurnosti prometa.