Mihailo Mateljan

Početak svake nove školske godine morao bi biti znak vozačima na povećani oprez u vožnji jer će se u prometu naći i velik broj školaraca. To vrijedi za sve prometnice u naseljima, a osobito za vožnju ulicama gdje se nalaze škole. U blizini škola će se kretati, više nego dosad, učenici koji su samo djelomično usredotočeni na školu i odgovorno ponašanje u prometu, a drugim, možda i većim dijelom, još uvijek žive u bezbrižnom odmoru. Zbog toga vozači mogu očekivati više neopreznog pretrčavanja ceste, iskakanja djece pred vozila i slično ponašanje koje može imati teške posljedice. Oprez je osobito važan zbog približno 45.000 prvašića, učenika koji su puni uzbuđenja jer kreću u prvi razred osnovne škole i po prvi put nalaze se na putu u i iz škole. Većina od njih bit će u pratnji roditelja ili ostalih članova obitelji, ali oprez vozača nikad nije suvišan. Djeca su sudionici u prometu, ali i stradalnici. Prošle godine u Hrvatskoj je u prometu poginulo 21 dijete (14 kao putnici u vozilu

Peugeot 307 je sredinom 2001. zamijenio model 306 te je na tržištu izdržao do jeseni 2007., kad ga je zamijenio model 308. Startao je izvrsno te je osvojio titulu 'Europskog automobila 2002. godine'. Kupci, međutim, od toga nisu imali velike koristi, jer je 307-ica bila puna 'dječjih bolesti'. Najviše je problema bilo s upravljačkom elektronikom, a problema je bilo i s ubrizgavanjem, podizačima stakala, alternatorom. Ni mehanika nije bila bezgrešna, a problema je najviše bilo sa servouređajem upravljača, gumenim osloncima prednjeg ovjesa, trošenjem diskova i prednjim amortizerima. Pročuo se glas da su 307-ice nekvalitetne i to je dosta naštetilo ugledu Peugeota. Iz nekog čudnog razloga najviše problema bilo je sa osnovnim benzincem 1.4 sa 75 KS (vjerojatno stoga što je bio i najbrojniji), za kojeg se dugo mislilo da je 'nepoderiv'. Na kraju je ispalo da mu je dizajn najveća vrlina. Peugeot 307 je napravljen solidno, s dobrom limarijom, za raz

Svakodnevno se iznenađujem! Svakodnevno sam u opasnosti! Svakodnevno se iznova čudim: „Ljudi, pa je li to moguće?“ Jesmo li uistinu svi mi vozači toliko bezobzirni, bahati, neuki, nekulturni, ili smo neznalice? Problem prolaska raskrižjem s kružnim tokom prometa evidentan je. Ne razumijem kako je to moguće. Toliko je takvih raskrižja izgrađeno u posljednje vrijeme, a naši vozači nikako ne mogu (ili neće) naučiti kako (sigurno) voziti njima i pri tomu ne ugrožavati druge sudionike prometa. Raskrižja uz cestovna čvorišta predstavljaju najveći rizik za vozače u prometovanju. Prema našim, a također i stranim statistikama i istraživanjima, trećina prometnih nesreća događa se na raskrižjima. Za Republiku Hrvatsku točan podatak (prema Biltenu MUP-a za 2010. godinu) je da se od ukupnog broja prometnih nesreća na raskrižjima dogodilo 31,1 posto nesreća, ali i da je od ukupnog broja nastradalih osoba u prometu 34,4 posto pog

Motorizirani cestovni promet jedno je od bitnih obilježja suvremene civilizacije. Sve dobrobiti ovog fenomena, nažalost, i nadalje plaćamo visokom cijenom nepoželjnog ljudskog stradanja. Osim individualnih tragedija, i društvo trpi velike gubitke zbog prometnih nesreća. U posljednjih deset godina na hrvatskim se cestama dogodilo se 623 tisuće prometnih nesreća. U tim je prometnim nesrećama stradalo 230 tisuća osoba. Od tog broja 79,5 posto prošlo je s lakšim tjelesnim ozljedama. Teške tjelesne ozljede zadobilo je 18 posto osoba, a 2,5 posto osoba godišnje je pogibalo, što je prosječno godišnje 582 osoba. Prema najnižim procjenama stručnjaka za osiguranja i ekonomskih analitičara, Hrvatska danas zbog prometnih nesreća ima izravan gubitak društvenih vrijednosti najmanje u iznosu od dva posto BDP-a, dok su posredni gubici višestruki. Prema stupnju društvene opasnosti i posljedicama, nesigurnost u prome

Za sigurno odvijanje prometa važni su: čovjek , vozilo , cesta i klimatski uvjeti. Čovjek je najvažniji čimbenik sigurnosti prometa, jer se javlja izravno ( kao vozač , putnik ili pješak ) i neizravno ( pri odreñivanju sposobnosti vozača , u sustavu obrazovanja vozača , u nadzoru prometa , u konstrukciji i održavanju vozila , u gradnji i održavanju prometnica ). Što sve utječe na ponašanje vozača prikazano je na slici. SPOSOBNOSTI Razlikujemo tri osnovne vrste sposobnosti: - senzorne ( uspješnost registriranja zbivanja u okolini ) - psihomotorne ( uspješnost u mišićnom reagiranju ) - mentalne ( vezane za misaone procese )   SENZORNE SPOSOBNOSTI Senzorne sposobnosti vezane su za rad naših osjetilnih organa , a očituju se osjetljivosti senzornih organa na podražaje iz okoline.   Osjet vida Za vozača su bitne slijedeće sposobnosti organa vida: a) Zahvaćanje okoline u vidnom polju To je zapravo granica do koje zamjećujemo predmete i pojave izvan ( lijevo i desno )od pravca gledanj

Pod pojmom prometne kulture podrazumijevamo skup spoznaja , pravila i normi ponašanja u prometu na osnovu kojih pojedinac vrednuje svoje ili tuñe ponašanje u prometu ispravnim ili neispravnim , opravdanim ili neopravdanim. Jedan dio prometne kulture čine utvrñena pravila i propisi o ponašanju pojedinih sudionika u prometu , a drugi dio su nepisana pravila, koja vrijede univerzalno, za sve moguće prometne situacije, a koja imaju jedno zajedničko , jedinstveno obilježje, a to je uvažavanje i poštivanje svih sudionika u prometu, odnosno obziran odnos prema njima. PROMETNA KULTURA U ODNOSIMA SUDIONIKA U PROMETU Vozač – vozač Jedan od temeljnih uvjeta sigurnosti prometa na cestama jest komunikacija izmeñu vozača , odnosno pravovremeno i jasno pokazivanje svojih namjera davanjem odreñenih znakova i postupanje po prometnim propisima.Iako su osnove ponašanja u prometu regulirane propisima, dodatno sporazumijevanje nužno je za sigurnost vožnje.Bez obzira na to radi li se o strogoj pri

Poznato je , ukoliko se neki rad obavlja dovoljno dugo , dolazi do tipičnih promjena radnog učinka , ali i do nekih drugih promjena. Razlikujemo tri etape radnog učinka nakon odreñenog vremena. Na početku radnog razdoblja radni učinak postepeno raste , zatim neko vrijeme ostaje na maksimalnoj razini , a tada počinje opadati. Prva faza naziva se ugrijavanje. U ovoj fazi vozač nije najspremniji za upravljanje motornim vozilom ( pokreti su mu nedovoljno kordinirani , osjetilni organi nisu još u potpunosti prilagoñeni ). Ugrijavanje bi bilo znatno nepovoljnije da se ne pojavljuje početni elan. Meñutim, kod vozača s dužim vozačkim iskustvom, on se vrlo brzo gubi. U drugoj fazi vozač se već prilagodio uvjetima vožnje i on najdjelotvornije obavlja svoj posao . Nakon duže vožnje bez prekida i stanke, pojavljuje sa treća faza koja se očituje u postupnom padu radnog učinka. Uzrok je umor koji može biti : a) tjelesni - do njega dolazi zbog dužeg opterećenja istih mišićnih grupa, a očituje se

Sljedeći članak zanimljiv nam je jer je sustav "Start-stop" tehnološka novotarija koja je već samim svojim pojavljivanjem u sferi osobnih automobila gotovo istog časa postala zanimljiva i u domeni gospodarskih vozila, iz razloga što omogućuje znatne uštede pri distribuciji robe u urbanim sredinama. Vozači mnogo vremena provode u prometnim gužvama i gradskim zastojima. Prazan hod i ponovno paljenje beskorisno opterećuju Vaš novčanik i nepovoljno utječu na okoliš. Rješenje je u novom sustavu start-stop iz Boscha. Ova inovativna tehnologija već se koristi u serijskoj proizvodnji BMW-a i na taj način pridonosi smanjenju emisija i manjoj potrošnji goriva. Bosch je osmislio inteligentni elektronski sustav start-stop koji isključuje motor dok je vozilo u stanju mirovanja, npr. u prometnoj gužvi ili na crvenom svjetlu. Kako bi ponovo krenuo, vozač jednostavno pritišće kvačilo te se motor automatski pali. Jedinstveni sustav znanja i iskustva iz Boscha Zvu

ACC (eng. Adaptive Cruise Control ) sustav je tehnološki napredan dodatak već klasičnom tempomatu. Radarski sustav montiran na vozilu sprijeda detektira ima li sporijih vozila na putanji vozila opremljenog ACC-om, te prilagođava brzinu vozila tim uvjetima. Kada bi ACC htjeli objasniti što jednostavnije, rekli bi: vozač kamiona opremljenog ACC sustavom podesio je tempomat na 70 km/h. Na pravcu kretanja (ispred sebe) nailazi na sporije vozilo... ACC sustav detektira sporije vozilo, smanjuje brzinu uz automatsko kočenje i održava udaljenost do vozila ispred prema novonastaloj situaciji (kamion se kreće manjom stalnom brzinom, funkciju tempomata preuzeo je ACC). Ukoliko vozilo ispred ubrza preko 70 km/h, ACC vraća brzinu na 70 km/h, tj. prepušta kontrolu klasičnoj funkciji tempomata (njegovoj podešenoj vrijednosti). ACC sustav obično ima tri mogućnosti djelovanja: isključen sustav (bez ACC kontrole), ACC na "stand by"  (ak

Mercedesov sustav Active Brake Assist (kočenje koje pri opasnosti izvodi automatika, tj. samo vozilo) nije ništa novo, ugrađuje se u kamione i razvija već pola desetljeća, no svejedno - još uvijek je zanimljivo vidjeti ga u akciji.

Nevjerojatno ali istinito... Ovaj je vozač vozio svoj tegljač velikom brzinom NE ZNAJUĆI da njime gura Renault Clio s prestravljenom vozačicom za upravljačem, srećom - bez tragičnih posljedica. Zbilo se to na britanskoj autocest

Da elektrifikacija u cestovnom prijevozu tereta ne bude isključivo razvoj teretnjaka koji se napajaju iz akumulatora brinu se tvrtke poput Siemensa. Siemensov projekt "eHighway" zasnovan je na hibridnom vozilu koje se u električnom režimu rada napaja indukcijom s žica postavljenih poput tramvajskih. Izvan dosega te električne infrastrukture kamioni bi koristili svoj diesel motor. Ovaj sustav predstavljen je prije dva tjedna na simpoziju o električnim vozilima u Los Angelesu.

Transportna komisija Europskog parlamenta odobrila je prijedlog o integraciji digitalnog tahografa i GPS sustava. Integracija digitalnog tahografa i satelitske navigacije znatno će olakšati život vozača i prometnih poduzeća, jer će omogućiti "bežični" prijenos podataka. Ta kombinacija omogućit će kontolu dosljednosti provedbe radnog vremena vozača. Vlasti će moći provoditi provjere s udaljenosti i ciljati one kamione ili tvrtke koje pokazuju najveći profil rizika (treba imati na umu da će središnja banka podataka o kaznenim djelima biti postavljena tijekom 2013. na razini Unije). Iako podržava ovu integraciju, Transportna komisija protivi se retroaktivnom opremanju vozila koja su već opremljena prvom i drugom generacijom digitalnih tahografa.

Uzbudljivo je bilo ove godine na Bus Euro Testu 2012 koji se održao u francuskom Versaillesu. Međunarodni žiri za izbor autobusa godine imao je težak zadatak donijeti odluke kroz mnogo kritičkih ali i inovativnih pristupa pregledu vozila. Sudionici ove godine bili su MAN Lion's City Hybrid, 12-metarski autobus, koji je došao sa serijskim hibridnim sustavom. Mercedes-Benz je došao s novim Citaro Euro 6 motorom. Irisbus se također predstavio svojim Citelis hibridom, također 12-metarskim autobus sa serijskim hibridnim sustavom. VDL temelji kandidaturu na jednostavnosti a Citea LLE-120/225 je korak u tom smjeru s konvencionalnim dizelskim motorom. Konačno, Volvo je po drugi put nastupio s hibridnim pogonom ovaj put autobusom 7900. Uglavnom, zadaća za žiri nije bila jednostavna, nema boljih i lošijih vozila, svaki kandidat ima neku posebnost koja će u konačnici utjecati na dodjelu prestižnog naslova Bus oft he year 2013 na IAA u Hannoveru. Izvješće sa testiranja proči

Auto Hrvatska Prodajno servisni centri d.o.o uvoznik je najvećeg turskog proizvođača midi i mini autobusa Otokar. Auto Hrvatska PSC kroz svoju razgranatu mrežu prodajno-servisnih centara za gospodarska vozila na 9 lokacija u Hrvatskoj u mogućnosti je ponuditi kvalitetnu postprodajnu podršku. Auto Hrvatska prodajno-servisni centri posluju u Zagrebu, Karlovcu, Rijeci, Zadru, Splitu, Sl. Brodu, Varaždinu, Osijeku, i Pazinu te korisnicima nude i  nova i rabljena gospodarska vozila, servisnu uslugu, originalne MAN rezervne dijelove te rezervne dijelove uglednih europskih proizvođača i servisnu uslugu za ostala gospodarska vozila.

Ako ovako nastavi, čeka ga uloga u novim Transformersima!  Ovo robotsko remek-djelo Čeha Davida Černýja pod imenom "London Booster" je već napravilo tisuće sklekova pred Olimpijskom češkom kućom u Londonu. Kontraverzni umjetnik je sjajno spojio londonski i olimpijski duh u jednom od najsimpatičnijih umjetnina ovog stoljeća.  Petr, izgleda da su ruke opet DOBILE NOGE!!  On tvrdi da su sklekovi poveznica vrhunskih sportaša i "običnih" rekreacijskih smrtnika.  Osim što radi sklekove, London Booster pritom stenje (i projicira boje na prozore), a u unutrašnjosti ovog pettonskog umjetničkog djela se nalazi električni mehanizam koji uz pomoć hidraulike omogućuje da se kreće gore-dolje.  Čeh se najviše ponosi stražnjim dijelom, koji je uveo nove standarde u aerodinamiku  Černý tvrdi da će Booster biti najspremniji Olimpijac, jer će u "stavu za četvrtu vježbu" provesti puna tri tjedna (s malim pauzama). Crveni - PONOVI!

od 15. srpnja 2012. godine svi ovlašteni serviseri u Hrvatskoj, uz uobičajenu tehničku dokumentaciju, obvezni su vlasnicima motornih vozila priložiti i odgovarajući račun za obavljenu uslugu ugradnje plinskih uređaja i opreme. u suprotnom u stanicama za tehnički pregled vozila (stp) neće se moći registrirati vozilo na plin. na temelju inicijative i prijedloga Hrvatske unp udruge i suglasnosti nadležnog ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, postupak legalizacije provodit će Centar za vozila Hrvatske. Zajednički cilj je kvalitetnija zaštita vozača kao korisnika usluge (potrošača), suzbijanje rada na crno te sprečavanje ilegalne ugradnje plinskih uređaja i opreme u automobile. početkom jeseni provest će se inspekcijski nadzori ovlaštenih mjesta za ugradnju autoplina diljem Hrvatske, čime će se dodatno smanjiti broj fantomskih servisera, tvrtki i obrta koji su posjedovali ovlaštenja, ali više ne i certificirano mjesto za ugradnju. prema službenim podacima, u prvih šest mjes

Prometna nekultura Poštujemo li svjetla na semaforima, puštamo li pješake, stajemo li na znak “stop”... Kakva je situacija u Zagrebu, Mariboru i Grazu? Po nekim navikama smo najlošiji, po nekima slični susjedima Slovencima, a u prometu bi nam trebali biti uzor Austrijanci Kakva je prometna kultura Hrvata? Poštujemo li prometne znakove? Pitate li svakodnevne sudionike u prometu, posebno one u većim gradovima, odgovor bi vjerojatno bio jednoznačan i negativno konotiran. Rijetki su oni koji u prometu barem jednom nisu svjedočili očiglednom kršenju najstrožih zabrana ili znakova izričitih naredbi. Prolasci kroz crvena svjetla, vožnja “žutim” trakama, nepoštovanje prednosti pješaka na pješačkom prijelazu, ali i neoprezna pretrčavanja pješaka na crveno svjetlo, nabrajanje bi potrajalo. Međutim, statistika MUP-a za prvih pet mjeseci ove godine nudi drugačiju sliku. Ukupan broj prekršaja u prometu koji za posljedicu nisu imali prometnu nesreću smanjio se 3,1% u odnosu na isto razdoblje

Dostavljamo vam pisani upit u svezi primjene važećih zakonskih akata na naše radnike, konkretnije na vozače autobusa. Naše poduzeće  je trgovačko društvo kojem je javni prijevoz putnika osnovna djelatnost. Imamo oko 200 stalno zaposlenih vozača, te molimo za vašu pomoć u pitanju da li se na iste u pogledu radnog vremena i dnevnog odmora primjenjuje Zakon o radu ili Zakon o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu. Naime čl. 2. toč. 7. Zakona o odmorima mobilnih radnika je propisano da se ovaj Zakon ne primjenjuje na cestovni prijevoz vozilima kojim se obavlja javni linijski prijevoz putnika na linijama ukupne udaljenosti do 50 km – da li se ova udaljenost do 50 km računa na način da ista predstavlja udaljenost od polazišne do krajnje stanice ili udaljenost računata u oba smjera. Rezultat dosljedne primjene bi bio da se Zakon primjenjuje samo na dio vozača i u vremenu kad voze samo na određenim linijama, n

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama, objavljen 15. prosinca 2011. u Narodnim novinama (NN br. 145/11), najvećim dijelom propisuje vrstu vatrogasnih aparata koje moraju imati motorna vozila. Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama, objavljen 2010. godine (NN br. 51/2010) propisuje tehničke kategorije vozila, dimenzije i mase, osovinska opterećenja, uređaji i oprema koje moraju imati motorna i priključna vozila i uvjeti kojima moraju udovoljavati uređaji i oprema motornih i priključnih vozila u prometu na cestama. Pravilnik je potom mijenjan (NN 84/2010) kako bi teretni automobili najveće dopuštene mase od 3,5 do 12 tona, a prvi puta registrirani u Republici Hrvatskoj nakon 1. siječnja 2000. godine, tek do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji morali biti opremljeni dodatnim zrcalima, sukladno Direktivi Vijeća 2007/38/EU. Nedavne izmjene i dopune ovog Pravilnika ponajviše se o