UMOR

Poznato je , ukoliko se neki rad obavlja dovoljno dugo , dolazi do tipičnih promjena radnog
učinka , ali i do nekih drugih promjena. Razlikujemo tri etape radnog učinka nakon odreñenog
vremena. Na početku radnog razdoblja radni učinak postepeno raste , zatim neko vrijeme ostaje na
maksimalnoj razini , a tada počinje opadati. Prva faza naziva se ugrijavanje. U ovoj fazi vozač nije
najspremniji za upravljanje motornim vozilom ( pokreti su mu nedovoljno kordinirani , osjetilni organi
nisu još u potpunosti prilagoñeni ). Ugrijavanje bi bilo znatno nepovoljnije da se ne pojavljuje početni
elan. Meñutim, kod vozača s dužim vozačkim iskustvom, on se vrlo brzo gubi. U drugoj fazi vozač
se već prilagodio uvjetima vožnje i on najdjelotvornije obavlja svoj posao .
Nakon duže vožnje bez prekida i stanke, pojavljuje sa treća faza koja se očituje u postupnom padu
radnog učinka. Uzrok je umor koji može biti :

a) tjelesni - do njega dolazi zbog dužeg opterećenja istih mišićnih grupa, a očituje se u poremećaju
kordinacije pokreta , bolovima i grčevima mišića ( kod vozača najčešće vratni mišići , leñni i
nožni te zamor očiju )

b) mentalni – ne javlja se tako brzo kao tjelesni. Kod vozača ga uzrokuje stalna kontinuirana
pozornost

Umor se može različito očitovati , često se spominju dvije grupe simptoma:
1) objektivni – očituju se u opadanju radnog učinka i kvalitete rada ,pojavljivanju
nekontroliranih pokreta i spontanim prekidima aktivnosti
2) subjektivni – osjećaj neugode , bezvoljnosti , mlitavosti do potpune iscrpljenosti,
razdražljivost.

Pod utjecajem umora, dolazi do poremećaja i promjena u nizu funkcija bitnih za sigurnu i uspješnu
vožnju.
Naročito u:
- opažanju
- dosjećanju
- psihomotornoj osjetljivosti i brzini reakcij
- točnosti reakcije
- koncentraciji
- čuvstvenom životu itd.

Čimbenici koji utječu na povećanje umora:
a) intenzitet i trajanje vožnje
b) nepovoljno stanje vozača ( bolest , neispavanost , alkohol... )
c) radna sredina vozača ( mikroklima u vozilu , buka i vibracije , uvjeti na cesti , monotonija )

Suzbijanje umora
Umor se najdjelotvornije suzbija odmorom. Ali ga možemo na kraće vrijeme suzbiti
uzimanjem većih količina ugljikohidrata prije napora ili manjih količina glukoze u tijeku napora,
udisanjem čistog zraka i podražavanjem perifernih organa u mišićima i koži ( umivanje , lake tjelesne
vježbe )

Odmori
Pri organizaciji odmora mora se voditi računa o:
a) vremenskom rasporedu odmora – najbolje je unaprijed odrediti odmore, jer sama činjenica da
znamo gdje i kada ćemo stati, djeluje motivirajuće
b) trajanje i broj odmora – bolje više kraćih odmora, nego jedan duži, isto tako ne smije biti
prekratak , jer se nećemo odmoriti, ali niti predug, jer je onda opet potrebno ugrijavanje
c) oblik odmora – odmor može biti :
pasivan – prekid aktivnosti sjedenje , ležanje i spavanje
aktivan – promjena prethodne aktivnosti , što je pogodnije za vozača

Zakonom o sigurnosti na cestama odreñeno je vrijeme trajanja upravljanja motornim vozilom
1. Vozač autobusa , teretnog motornog vozila ili vozila čija masa prelazi 3500 kg, mora prije
početka radnog dana imati odmor u trajanju od 12 sati, a vozač u javnom gradskom i
prigradskom prijevozu putnika 11 sati.
2. U vremenu od 24 sata, vozač smije upravljati motornim vozilom najviše 8 sati s odmorom od 30
minuta , neprekidno 5 sati.
3. Vozač u javnom gradskom i prigradskom prijevozu putnika 7 sati , s time da ima odmor od
najmanje 5 minuta na krajnjim i početnim postajama.
4. Vozač vozila čija je masa preko 20 tona, ne smije prijeći u vremenu od 24 sata više od 500 km.
Nakon 8 sati, odnosno prijeñenih 500 km, mora biti zamjenjen drugim vozačem.
................................................................................................................................................................................