ČOVJEK KAO ČINITELJ SIGURNOSTI PROMETA
Za sigurno odvijanje prometa važni su: čovjek , vozilo , cesta i klimatski uvjeti. Čovjek je
najvažniji čimbenik sigurnosti prometa, jer se javlja izravno ( kao vozač , putnik ili pješak ) i
neizravno ( pri odreñivanju sposobnosti vozača , u sustavu obrazovanja vozača , u nadzoru
prometa , u konstrukciji i održavanju vozila , u gradnji i održavanju prometnica ). Što sve utječe na
ponašanje vozača prikazano je na slici.
SPOSOBNOSTI
Razlikujemo tri osnovne vrste sposobnosti: - senzorne ( uspješnost registriranja zbivanja u okolini )
- psihomotorne ( uspješnost u mišićnom reagiranju )
- mentalne ( vezane za misaone procese )
SENZORNE SPOSOBNOSTI
Senzorne sposobnosti vezane su za rad naših osjetilnih organa , a očituju se osjetljivosti senzornih
organa na podražaje iz okoline.
Osjet vida
Za vozača su bitne slijedeće sposobnosti organa vida:
a) Zahvaćanje okoline u vidnom polju
To je zapravo granica do koje zamjećujemo predmete i pojave izvan ( lijevo i desno )od pravca
gledanja. Ova se sposobnost često naziva i vidno polje, a to je prostor koji zahvaćamo pogledom
oba oka. Širina vidnog polja se razlikuje kod svakog čovjeka i kreće se od 140 do 200 stupnjeva
ali mnogo je važnije za sigurnost u prometu to što ova širina ovisi o brzini kretanja vozila. Kad
vozač velikom brzinom prolazi kroz prometno složene situacije dolazi do pojave tzv. vidnog
tunela ( suženja vidnog polja ) , pa se može dogoditi da ne opazi neki prometni znak.
b) Oštrina vida
To je sposobnost razlikovanja sitnih detalja , a detalj je onaj najmanji razmak izmeñu dviju točaka
koje još uočavamo kao dvije. Razlikujemo statičku oštrinu vida ( koju najčešće i utvrñujemo
različitim testovima ) i dinamičku oštrinu vida (u pokretu ) koja je za vozače vrlo bitna. Netko
može imati dobru statičku oštrinu vida , ali ne mora dobro razlikovati strukture predmeta u
pokretu.
c) Sposobnost razlikovanja boja
Ova sposobnost je važna u poslovima kod kojih se upotrebljavaju signalni sistemi u bojama, a to
je i promet ( semafor , prometni znakovi ). I ova je sposobnost različito razvijena kod ljudi , a
nemogućnost razlikovanja boja naziva se daltonizam.
d) Prilagodba na svjetlost i tamu
Ova sposobnost je vrlo važna u noćnoj vožnji kada su oči izložene različitim stupnjevima
osvjetljenja. Prilagodba na svjetlost je relativno kratka za razliku od prilagodbe oka pri prijelazu iz
svjetlije u tamnu sredinu, što je važno pri ulasku u tunel ( treba upaliti svjetla ).
e) Stereoskopsko zamjećivanje
Naziva se još i trodimenzionalnim vidom, a o njemu ovisi prosuñivanje udaljenosti i zamjećivanje
nekih prostornih odnosa.
Osjet sluha
Pomoću organa sluha sudionici u prometu dobivaju veliki broj informacija na koje moraju
reagirati ( zvučni signal – prijelaz preko željezničke pruge , sirene vozila s prednošću prolaza ,
neuobičajen zvuk motora , škripa kočnica drugog vozila ). Na uho djeluju zvučni valovi u rasponu od
20 – 20 000 herza, ali se to mijenja s godinama . U prometu je vozačima bitno odakle zvuk dolazi.
Da bi vozač mogao dobiti potrebne zvučne informacije, mora imati za to uvjete ( ne smije svirati
preglasna glazba i sl. ), ovo vrijedi i za ostale sudionike u prometu.
Osjet ravnoteže
On informira vozača o položaju tijela , naročito je značajan za vozače motocikla. Ali i vozač
motornog vozila pomoću njega osjeća nagib vozila u zavoju , zaustavljanje i pokretanje vozila .
Percepcija ili opažanje
Iz prethodnog je vidljivo da putem osjetilnih organa primamo podatke o podražajima iz okoline. Ti
se podaci zatim prepoznavaju , integriraju i interpretiraju. Taj složeni proces naziva se percepcija.
Na percepciju utječu slijedeći čimbenici:
a) vanjski ( intenzitet, kontrast, grupiranje podražaja, stvarno i prividno gibanje )
b) fiziološki ( stanje organizma – umor , glad , žeñ , bolesti ....)
c) psihološki ( iskustvo , očekivanje , motivacija , emocije , stavovi, kultura , predrasude )
Pozornost
Sudionici u prometu mogu obraditi samo dio primljenih informacija iz okoline , a ostale ostaju
zanemarene. Usmjerenost psihičke i psihomotorne aktivnosti na odreñene sadržaje nazivamo –
pozornost. Mogu se razlikovati tri oblika pozornosti:
a) Nehotična – izazivaju je intezivni i iznenadni podražaji ( sirena , vrisak i sl. )
b) Hotimična – namjerno praćenje sadržaja koji nam sami po sebi nisu zanimljivi ( semafor )
c) Habitalna – zamjećivanje onoga što nam je privremeno interesantno ( servisi , restorani i sl. )
Poremećaji opažanja ili percepiranja
a) Iluzija
Iluzije su pogrešne percepcije, a nastaju pod utjecajem iskustva i krive interpretacije vanjskih
realnih podražaja. Postoji više različitih vrsta iluzija, a u prometu su karakteristične:
- meñusobna udaljenost vozila – čini nam se da se veća vozila sporije kreću od manjih iako voze
istom brzinom
- brzina kretanja – dogaña se zbog privikavanja na odreñenu brzinu te precjenjivanja iznenadne
promjene ( ako nakon duge spore vožnje povećamo brzinu čini nam se da
vrlo brzo vozimo, ali ako dugo vozimo sa 120 km / h pa smanjimo brzinu na
80 km /h, činit će nam se da vozimo sporo ) . Ovo je opasno na
izlascima s autocesta pa se u nekim državama postavlja na izlascima
prometni znak “ Stoj” da bi vozač zaustavljanjem izgubio “ iluziju brzine”.
b) Halucinacije
Halucinacije su doživljaji slični percepciji, ali za njih ne postoji objektivni podražaj ( čovjek vidi
predmet, čuje znak , osjeća miris koji ne postoji ) . Uzroci halucinacija mog biti različita psihička
oboljenja, tjelesna temperatura , iscrpljenost , nesanica , alkohol , droga ... Najčešće se pojavljuju u
području vida, a za vozače su opasne, jer reagiraju na pojave ( prepreka , pravac kretanja . .. ) koje
ne postoje.
MENTALNE SPOSOBNOSTI
Nakon primljene i obrañene informacije, važno je donijeti ispravnu odluku na osnovu koje se
upravlja vozilom. Donošenje odluke vezano je uz misaone procese, odnosno mentalne sposobnosti.
Mišljenje
Mišljenjem se povezuju činjenice do kojih smo došli percepcijom, zamišljaju akcije i predviñaju
njihovi rezultati do kojih smo došli na osnovu vlastitog iskustva ili temeljem iskustva drugih ljudi.
Osnovne značajke procesa mišljenja jesu :
a) Posrednost – posredno zaključivanje omogućuje nam prijelaz okvira neposredne percepcije
b) Općenitost – omogućuje općenito zahvaćanje odnosa izmeñu pojava koje nismo mogli
neposredno opažati.
c) Predviñanje – predviñanje odreñenih situacija i razvoja dogañaja
Inteligencija
Inteligencija je sposobnost snalažanja u novim i nepoznatim okolnostima. Inteligencija se ne
smije izjednačavati sa znanjem i obrazovanjem. Ona se razvija do 16 godine kada je maksimalna i
na toj se razini zadržava do 40 godine kada počinje opadati. Ali to ne znači da stariji ljudi lošije
rješavaju probleme, jer slabljenje brzine rješavanja nadoknañuju iskustvom.
PSIHOMOTORNE SPOSOBNOSTI
To su sposobnosti koje omogućuju brzo , točno i precizno izvoñenje pokreta i radnji.
Psihomotorne sposobnosti važne za upravljanje motornim vozilom su :
a) brzina reakcije – vrijeme potrebno pojedincu za izbor i odgovor na zamjećeni podražaj. Na
ovo vrijeme utječu individualne sposobnosti vozača , značajke podražaja i uvjeti na cesti.
Brzina reakcije nije refleks. Refleks je neposredan odgovor našeg organizma bez
sudjelovanja naše volje ili razuma.
b) Spretnost izvoñenja pokreta
c) Okulomotorne sposobnosti – usklañenost vidnog zamjećivanja s izvoñenjem pokreta.
najvažniji čimbenik sigurnosti prometa, jer se javlja izravno ( kao vozač , putnik ili pješak ) i
neizravno ( pri odreñivanju sposobnosti vozača , u sustavu obrazovanja vozača , u nadzoru
prometa , u konstrukciji i održavanju vozila , u gradnji i održavanju prometnica ). Što sve utječe na
ponašanje vozača prikazano je na slici.
SPOSOBNOSTI
Razlikujemo tri osnovne vrste sposobnosti: - senzorne ( uspješnost registriranja zbivanja u okolini )
- psihomotorne ( uspješnost u mišićnom reagiranju )
- mentalne ( vezane za misaone procese )
SENZORNE SPOSOBNOSTI
Senzorne sposobnosti vezane su za rad naših osjetilnih organa , a očituju se osjetljivosti senzornih
organa na podražaje iz okoline.
Osjet vida
Za vozača su bitne slijedeće sposobnosti organa vida:
a) Zahvaćanje okoline u vidnom polju
To je zapravo granica do koje zamjećujemo predmete i pojave izvan ( lijevo i desno )od pravca
gledanja. Ova se sposobnost često naziva i vidno polje, a to je prostor koji zahvaćamo pogledom
oba oka. Širina vidnog polja se razlikuje kod svakog čovjeka i kreće se od 140 do 200 stupnjeva
ali mnogo je važnije za sigurnost u prometu to što ova širina ovisi o brzini kretanja vozila. Kad
vozač velikom brzinom prolazi kroz prometno složene situacije dolazi do pojave tzv. vidnog
tunela ( suženja vidnog polja ) , pa se može dogoditi da ne opazi neki prometni znak.
b) Oštrina vida
To je sposobnost razlikovanja sitnih detalja , a detalj je onaj najmanji razmak izmeñu dviju točaka
koje još uočavamo kao dvije. Razlikujemo statičku oštrinu vida ( koju najčešće i utvrñujemo
različitim testovima ) i dinamičku oštrinu vida (u pokretu ) koja je za vozače vrlo bitna. Netko
može imati dobru statičku oštrinu vida , ali ne mora dobro razlikovati strukture predmeta u
pokretu.
c) Sposobnost razlikovanja boja
Ova sposobnost je važna u poslovima kod kojih se upotrebljavaju signalni sistemi u bojama, a to
je i promet ( semafor , prometni znakovi ). I ova je sposobnost različito razvijena kod ljudi , a
nemogućnost razlikovanja boja naziva se daltonizam.
d) Prilagodba na svjetlost i tamu
Ova sposobnost je vrlo važna u noćnoj vožnji kada su oči izložene različitim stupnjevima
osvjetljenja. Prilagodba na svjetlost je relativno kratka za razliku od prilagodbe oka pri prijelazu iz
svjetlije u tamnu sredinu, što je važno pri ulasku u tunel ( treba upaliti svjetla ).
e) Stereoskopsko zamjećivanje
Naziva se još i trodimenzionalnim vidom, a o njemu ovisi prosuñivanje udaljenosti i zamjećivanje
nekih prostornih odnosa.
Osjet sluha
Pomoću organa sluha sudionici u prometu dobivaju veliki broj informacija na koje moraju
reagirati ( zvučni signal – prijelaz preko željezničke pruge , sirene vozila s prednošću prolaza ,
neuobičajen zvuk motora , škripa kočnica drugog vozila ). Na uho djeluju zvučni valovi u rasponu od
20 – 20 000 herza, ali se to mijenja s godinama . U prometu je vozačima bitno odakle zvuk dolazi.
Da bi vozač mogao dobiti potrebne zvučne informacije, mora imati za to uvjete ( ne smije svirati
preglasna glazba i sl. ), ovo vrijedi i za ostale sudionike u prometu.
Osjet ravnoteže
On informira vozača o položaju tijela , naročito je značajan za vozače motocikla. Ali i vozač
motornog vozila pomoću njega osjeća nagib vozila u zavoju , zaustavljanje i pokretanje vozila .
Percepcija ili opažanje
Iz prethodnog je vidljivo da putem osjetilnih organa primamo podatke o podražajima iz okoline. Ti
se podaci zatim prepoznavaju , integriraju i interpretiraju. Taj složeni proces naziva se percepcija.
Na percepciju utječu slijedeći čimbenici:
a) vanjski ( intenzitet, kontrast, grupiranje podražaja, stvarno i prividno gibanje )
b) fiziološki ( stanje organizma – umor , glad , žeñ , bolesti ....)
c) psihološki ( iskustvo , očekivanje , motivacija , emocije , stavovi, kultura , predrasude )
Pozornost
Sudionici u prometu mogu obraditi samo dio primljenih informacija iz okoline , a ostale ostaju
zanemarene. Usmjerenost psihičke i psihomotorne aktivnosti na odreñene sadržaje nazivamo –
pozornost. Mogu se razlikovati tri oblika pozornosti:
a) Nehotična – izazivaju je intezivni i iznenadni podražaji ( sirena , vrisak i sl. )
b) Hotimična – namjerno praćenje sadržaja koji nam sami po sebi nisu zanimljivi ( semafor )
c) Habitalna – zamjećivanje onoga što nam je privremeno interesantno ( servisi , restorani i sl. )
Poremećaji opažanja ili percepiranja
a) Iluzija
Iluzije su pogrešne percepcije, a nastaju pod utjecajem iskustva i krive interpretacije vanjskih
realnih podražaja. Postoji više različitih vrsta iluzija, a u prometu su karakteristične:
- meñusobna udaljenost vozila – čini nam se da se veća vozila sporije kreću od manjih iako voze
istom brzinom
- brzina kretanja – dogaña se zbog privikavanja na odreñenu brzinu te precjenjivanja iznenadne
promjene ( ako nakon duge spore vožnje povećamo brzinu čini nam se da
vrlo brzo vozimo, ali ako dugo vozimo sa 120 km / h pa smanjimo brzinu na
80 km /h, činit će nam se da vozimo sporo ) . Ovo je opasno na
izlascima s autocesta pa se u nekim državama postavlja na izlascima
prometni znak “ Stoj” da bi vozač zaustavljanjem izgubio “ iluziju brzine”.
b) Halucinacije
Halucinacije su doživljaji slični percepciji, ali za njih ne postoji objektivni podražaj ( čovjek vidi
predmet, čuje znak , osjeća miris koji ne postoji ) . Uzroci halucinacija mog biti različita psihička
oboljenja, tjelesna temperatura , iscrpljenost , nesanica , alkohol , droga ... Najčešće se pojavljuju u
području vida, a za vozače su opasne, jer reagiraju na pojave ( prepreka , pravac kretanja . .. ) koje
ne postoje.
MENTALNE SPOSOBNOSTI
Nakon primljene i obrañene informacije, važno je donijeti ispravnu odluku na osnovu koje se
upravlja vozilom. Donošenje odluke vezano je uz misaone procese, odnosno mentalne sposobnosti.
Mišljenje
Mišljenjem se povezuju činjenice do kojih smo došli percepcijom, zamišljaju akcije i predviñaju
njihovi rezultati do kojih smo došli na osnovu vlastitog iskustva ili temeljem iskustva drugih ljudi.
Osnovne značajke procesa mišljenja jesu :
a) Posrednost – posredno zaključivanje omogućuje nam prijelaz okvira neposredne percepcije
b) Općenitost – omogućuje općenito zahvaćanje odnosa izmeñu pojava koje nismo mogli
neposredno opažati.
c) Predviñanje – predviñanje odreñenih situacija i razvoja dogañaja
Inteligencija
Inteligencija je sposobnost snalažanja u novim i nepoznatim okolnostima. Inteligencija se ne
smije izjednačavati sa znanjem i obrazovanjem. Ona se razvija do 16 godine kada je maksimalna i
na toj se razini zadržava do 40 godine kada počinje opadati. Ali to ne znači da stariji ljudi lošije
rješavaju probleme, jer slabljenje brzine rješavanja nadoknañuju iskustvom.
PSIHOMOTORNE SPOSOBNOSTI
To su sposobnosti koje omogućuju brzo , točno i precizno izvoñenje pokreta i radnji.
Psihomotorne sposobnosti važne za upravljanje motornim vozilom su :
a) brzina reakcije – vrijeme potrebno pojedincu za izbor i odgovor na zamjećeni podražaj. Na
ovo vrijeme utječu individualne sposobnosti vozača , značajke podražaja i uvjeti na cesti.
Brzina reakcije nije refleks. Refleks je neposredan odgovor našeg organizma bez
sudjelovanja naše volje ili razuma.
b) Spretnost izvoñenja pokreta
c) Okulomotorne sposobnosti – usklañenost vidnog zamjećivanja s izvoñenjem pokreta.
Primjedbe