Pogled u europsku prometnu budućnost...

Pred svakim od nas je budućnost, pa naravno i prometna budućnost. Koliko dugo ćemo u njoj participirati, ovosi, prije svega, o nama samima. Želimo li si našim ponašanjem u prometu osigurati dugu i sigurnu budućnost – naša je odluka i stav! 

Cijeli svijet planira svoju prometnu politiku (budućnost), pa naravno, posve je logično da je i Europski Parlament donio Rezoluciju o cestovnoj sigurnosti 27. rujna 2011. (2010/2235 (INI); P7_TA - PROV(2011) 0408) za razdoblje od 2011. godine do 2020. godine, a što se poklapa s globalnom kampanjom Desetljeća sigurnosti cestovnog prometa.
Sadržaj Rezolucije, osim općenitih odredbi sadrži vrlo konkretne akcije i aktivnosti koje se preporučuju Državama članicama kao neupitna i nedvosmislena potreba radi ostvarenja ciljeva zacrtanih u Desetljeću.

Dakle:
Europski parlament,

• uzimajući u obzir dokument Komisije pod nazivom: „Održiva budućnost prijevoza: Ususret integriranom, vođenog tehnologijom i za korisnike prijateljskom sustu“ (COM(2009)0279),
• uzimajući u obzir Bijelu knjigu Komisije pod nazivom: "Na putu prema jedinstvenom europskom području prijevoza - Ususret konkurentnom i učinkovitom transportnom sustavu“ (COM(2011)0144),
• uzimajući u obzir Priopćenje Komisije pod nazivom: "Prema europskom cestovnom području sigurnosti: Političkim smjernicama za cestovnu sigurnost 2011-2020“ (COM (2010) 0389),
• uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 2. i 3. prosinca 2010. godine, Komisije o Komunikacijama, pod nazivom: "Prema europskom cestovnom području sigurnosti: Političkim smjernicama za cestovnu sigurnost sigurnost 2011-2020“ (16951/10),
• uzimajući u obzir Studiju Komisije („The preparation of the European Road Safety Action Program 2011-2020“) o procjeni učinaka Trećeg Europskog akcijskog programa sigurnosti na cestama,
• uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija pod nazivom: „Politika orijentacije cestovne sigurnosti 2011-2020“ (CDR 296/2010),
• uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora: "Na europskom putu u području cestovne sigurnosti“ (CESE 539/2011),
• uzimajući u obzir Rezoluciju 64/255 Glavne skupštine UN od 10. svibnja 2010. na poboljšanju globalne sigurnosti na cestama,
• uzimajući u obzir rezoluciju od 29. rujna 2005. godine: „Europski Akcijski program sigurnost cestovnog prometa: Prepoloviti broj žrtava prometnih nesreća u Europskoj Uniji do 2010. - zajednička odgovornost“,
• uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. travnja 2006. godine: „O sigurnosti u prometu: eCall građanima“,
• uzimajući u obzir na Rezoluciju od 18. siječnja 2007. godine: „Treći europski Akcijski program o sigurnosti cestovnog prometa - srednjoročni pregled“,
• uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 23. travnja 2009. godine: „Inteligentni transportni sustavi - Akcija plan“,
• uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 23. travnja 2009. godine: „Akcijski plan za gradsku mobilnost“,
• uzimajući u obzir Rezoluciju od 18. svibnja 2010. godine: „O kaznama za prekršaje, ozbiljno protiv društvenih pravila u cestovnom prometu“,
• uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2010. godine: „Održiva budućnost prijevoza“,
• uzimajući u obzir pravilo broj 48 svojih Pravila o postupku,
• uzimajući u obzir Izvješće Odbora za promet i turizam (A7-0264/2011),

Slika Terrya Berliera

1. dok je u 2009. godini više od 35 000 ljudi poginulo, a više od 1500000 ozlijeđeno u prometnim nesrećama u Europskoj uniji,

2. budući da statistički uz svaku kobnu nesreću dolazi još četiri nesreće koje dovode do trajnog invaliditeta, 10 koje uzrokuju teške ozljede i 40 koje uzrokuju lakše ozljede,

3. budući da je društveni trošak od prometnih nesreća procijenjen na 130 milijardi eura godišnje,

4. dok nije postignut cilj postavljen Trećim akcijskim programom djelovanja - prepoloviti broj poginulih na cestama u EU do kraja 2010 nije, iako je broj nesreća znatno smanjen,

5. dok je još uvijek relativno visoka razina društvene prihvatlljivosti prometnih nesreća u EU, i dok je broj smrtno stradalih ljudi na cestama svake godine ekvivalent stradavanja rušenja 250 srednje velikih zrakoplova,

6. budući da s jedne strane treba nastaviti s ozbiljnim naporima kako bi se i dalje smanjivao broj žrtava u prometnim nesrećama, a s druge strane mora se voditi računa kako ravnodušnost prema tom problemu ne bi rasla,

7. budući da je sigurnost u prometu odgovornost društva u cjelini,

8. budući da je samo 27,5 posto od mjera navedenih u Trećem akcijskom programu djelovanja u potpunosti implementirano, i dok je ostalo znatno više ambicioznih ciljeva i mjera, potrebno je implementirati mjere za sigurnost na cestama snažnije nego što je to do sada bilo s predloženima od strane Komisije,

9. dok zakonski okvir za provedbu uredbi i direktiva na temelju znanstvenih istraživanja još uvijek nije u potpunosti iskorišten, i dok provedba europskih zakona može pomoći u spašavanju života,

10. dok su mnoge zakonodavne mjere za poboljšanje sigurnosti na cestama, kao što je Direktiva 2008/96/EC na cestama, za upravljanje sigurnosnom infrastrukturom, već usvojene i da će stupiti na snagu u idućih nekoliko godina,

11. dok Komisija nije predstavila prijedlog novog akcijskog programa prije isteka Trećeg akcijskog programa cestovne sigurnosti,

12. dok je vjerojatnost pogibije u prometnoj nesreći po kilometru putovanja devet puta veća za pješake, sedam puta više za bicikliste i 18 puta veća za motociklista, nego za osobe koje putuju automobilom,

13. dok se oko 55% fatalnih nesreća dogodi na ruralnim cestama, 36% u urbanim područjima i 6% na autocestama,
14. dok se na prigradskim putovanjima na posao i s posla 60% fatalnih nesreća smatra prometnim nesrećama na radu,

15. dok je broj poginulih na cestama u stalnome padu, a broj fatalnih nesreća koje uključuju motoriste stagnira, iako na mnogim mjestima i on raste,

16. dok je putovanje javnim prijevozom mnogostruko sigurnije od putovanja osobnim vozilom,

17. dok mrtvi kut kod kamiona predstavlja smrtonosnu opasnost za bicikliste i pješake,

18. dok se Europska unija suočava s procesom demografske promjene, tako da sve više treba voditi računa o mobilnosti i potrebama starijih ljudi u prometu,

19. dok nova tehnološka dostignuća, na primjer, uvođenje hibridnih vozila i električnih pogonskih sustava, stvaraju nove izazove za službe za otklon kvara na cesti,

20. dok provedba europskih, nacionalnih, regionalnih i lokalnih mjera moraju biti usko koordinirane,

21. dok Direktiva 2008/96/EC o sigurnosti cestovne infrastrukture zahtijeva reviziju provedbe sigurnosti na cestama i sigurnosti inspekcije u sklopu redovitog održavanja cesta i budući da se ova Direktiva odnosi samo na infrastrukturu Trans-europske mreže cesta (TEN-T), ostavljajući mnoge nacionalne i lokalne ceste neregulirane,

22. a redovite inspekcije svih europskih cesta od strane nadležnih osoba bitan su
    element u prevenciji mogućih opasnosti za korisnike cesta,

23. dok su podaci o uzrocima nesreća i ozljedama presudni za poboljšanje sigurnosti na cestama, kao što je pokazao (između ostalog -Veronica projekt),

Temelj

1. Komisija pozdravlja ova razmatranja, ali poziva da, do kraja 2011, razvije svoje prijedloge u Akcijski program koji će podrazumijevati detaljan niz mjera s jasnim rasporedom za njihovu provedbu, praćenje instrumenata, tako da se učinkovitost mjera može redovito provjeravati, a uključivat će i srednjoročnu reviziju;
2. Komisija odobrava i smatra da, ako će se sigurnost na cesti poboljšati, potreban je koherentan, holistički i integrirani pristup, i poziva u ime sigurnosti na cestama da se pitanja rješavaju u svim relevantnim područjima politike, kao što su obrazovanje, zdravstvo, briga o okolišu i socijalne politike te policijskoj i pravosudnoj suradnji;
3. Poziva Komisiju na poboljšanje okvirnih uvjeta za sigurniji i ekološki benigni prijevoz, kao što su hodanje, vožnja biciklom, autobusom ili željeznicom, kako bi se jače poticalao njihovo korištenje;
4. Predlaže, kao prioritet, da se imenuju EU koordinatori cestovne sigurnosti, kao dio Europske komisije, do 2014. godine, koji bi trebali:
   • kao priznate ličnosti u području sigurnosti cestovnog prometa - promicati nastojanja, struje, i pokrenuti nove, inovativne projekte sigurnosti na cestama na temelju svojega iskustva, stručnosti i vještina,
   • koordinirati mjere sigurnosti na cestama unutar Komisije i između država članica,
   • olakšati na visokoj političkoj razini pripremu, provedbu i izvršenje
     učinkovite i koherentne politike sigurnosti na cestama u skladu s EU ciljevima,
   • nadzirati pojedine projekate kao što su usklađivanje indikatora, podataka i, planova nacionalnih strategija sigurnosti na cestama,
   • promicati razmjenu najboljih praksi i provedbu odredbi o sigurnosti na cestama u suradnji sa svim dionicima, državama članicama i njihovim regionalnim i lokalnim vlastima,
   • surađivati između relevantnih političkih i akademskih razina kako bi se omogućio prostor za multidisciplinarni pristup;
5. Poziva Komisiju da uspostavi forum za suradnju gdje državni tužitelji, za provedbu zakona, udruge obitelji žrtvava prometnih nesreća i nadzorni centri za sigurnost na cesti mogu razmjenjivati informacije o najboljim praksama i tješnje surađivati ??na poboljšanju provedbe legislative o sigurnost na cesti, na nacionalnoj i transnacionalnoj razini;
6. Naglašava se da posebnu pozornost treba posvetiti pravilnoj primjeni i
   učinkovitoj provedbi postojećih zakona i mjera, a u isto vrijeme ističe, da
   prostor za zakonodavne mjere na razini EU-a još nije iscrpljen;
7. Žali da se proračun EU za financiranje mjera sigurnosti na cesti značajno smanjio u posljednjih nekoliko godine i poziva Komisiju da preokrene ovaj trend;
8. Svesrdno podržava cilj prepoloviti do 2020. godine ukupan broj poginulih na cestama u EU u usporedbi s 2010-om, te poziva na uspostavu jasnih i mjerljivih ciljeve za isto razdoblje, osobito:
   • 60% smanjenje pogibije djece mlađe od 14 godina u prometnim nesrećama,
   • 50% smanjenje pogibija pješaka i biciklista u sudarima na cesti i
   • 40% smanjenje broje teških ozljeđivanja, i brzo razvijanje jedinstvene EU definicije za te slučajeve;

   Etička motrišta

9. Naglašava se da svaki građanin EU-a ne samo da ima osobno pravo na upotrebu cesta i sigurnost cestovnog prijevoza, već prije svega, ima dužnost pridonositi sigurnosti na cestama svojim vlastitim ponašanjem; smatra se da javne vlasti i EU imaju moralnu i političku obvezu usvojiti mjere i akcije za rješavanje ovog društvenog problema;
10. Ponavlja svoje stajalište da komplementarne, dugoročne strategije koje nadilaze ovdje obuhvaćeno razdoblje, a imaju cilj sprečavanje svih pogibija na cestama („Vision Zero“), nije moguće realizirati bez opsežnog korištenja tehnologije u vozilima i razvoj odgovarajuće mreže za ITS, pa poziva Komisiju da razvije središnje značajke, kao i strategije koje će predstaviti u iduće tri godine;
11. Tvrdi da se za poštovanje života i svake osobe treba naći izraz u zajedničkom
    kulturnom i etičkom procesu kojim bi se ceste namjerno tumačile u zajednici ljudi;
12. Poziva Komisiju i države članice da službeno priznaju treću nedjelju u mjesecu studenome kao Svjetski dan sjećanja na žrtve stradavanja u prometu na cestama, što su Ujedinjeni Narodi i Svjetska zdravstvena organizacija već prihvatili, u cilju podizanja javne svijesti o ovom pitanju;

    Dokazana praksa i njena primjena u nacionalnim planovima

13. Poziva Komisiju da se učini više na poticanju razmjene znanja i pozitivne prakse između država članica tako da ih što više može biti uključeno u nacionalne, regionalne i lokalne planove cestovne sigurnosti, čije aktivnosti moraju biti temeljene na krutoj metodološkoj osnovi, čime se doprinosi stvaranju područja europske cestovne sigurnosti;
14. Poziva Komisiju da ocjeni Europsku povelju sigurnosti cestovnog prometa i potiče uvođenje sličnih povelja na regionalnoj i lokalnoj razini;
15. Naglašava se jasno, mjerljivi ciljevi djeluju kao svježi poticaji za poboljšanje sigurnosti na cestama i neophodni su za usporedbu napretka pojedinih država članica; mora se izraditi, pratiti i ocjenjivati provedba mjera sigurnosti na cestama, a taj pokušaj treba kvantificirati kao doprinos pojedinih država članica postizanju cilja u 2020. godini; smatra se da se ovaj doprinos treba koristiti kao vodič pri određivanju prioriteta za nacionalnu politiku sigurnosti na cestama;
16. Podržava se Komisija u svojim nastojanjima da uvjeri zemlje članice da izrade planove nacionalne sigurnosti na cestama, poziva na obveznu izradu i objavljivanje takvih planova na temelju usklađenih zajedničkih smjernica; naglašava se, međutim, da Države članice trebaju planove prilagoditi svojim mjerama, programima i ciljevima u nacionalnim okvirima;
17. Poziva Komisiju da bez odgode odredi posebnu godinu za siguran komercijalni cestovni prijevoz;
18. Poziva Komisiju da sastavi najbolju praksu u priručnik o zdravstvenoj skrbi za ozlijeđene na mjestu prometne nesreće, kako bi se osiguralo da oni dobiju brže i učinkovitije zdravstveno liječenje, što je ključni čimbenik u preživljavanju najteže ozlijeđenih;
19. Poziva se Komisija da sastavi, u suradnji sa socijalnim partnerima, strategiju
    smanjenja broja nesreća radnika na putu na posao i s posla; poziva Države članice i Komisiju za poticanje poduzetnika na izradu planova sigurnosti na cestama; poziva Komisiju da učiniti sve kako bi se osiguralo da se potvrda može izdati pod nazivom Europska povelja sigurnosti u prometu za poslovne subjekte koji trebaju uvesti planove sigurnosti na cestama za njihove radnike;
    

    Poboljšanje pokazatelja i podataka

20. Pozdravlja se visoka kvaliteta usporedivih podataka koji pokrivaju sve sudionike prometa, uključujući bicikliste i pješake, kao preduvjet za uspješnu politiku cestovne sigurnosti;
21. Poziva se Komisiju da napravi studije gospodarskog i socijalnog utjecaja
    cestovnih stradavanja i ozljeda na društvo u državama članicama EU;
22. Poziva Komisiju, do kraja 2013. godine, u sklopu projekta „Safety Net“ primijeni skup dodatnih, usklađenih pokazatelja na temelju kojih nadzor i usporedba napretka pojedinih zemalja članica mogu biti poboljšani i uspješniji;
23. Poziva Komisiju da sastavi prijedlog do 2012. godine kako bi poboljšali podatake o uzrocima nesreće i ozljeda, kao i neidentificirane podatke o stupnju ozljede i njihov kasniji razvoj; poziva na provedbu daljnjih detaljnih multidisciplinarnih istraživanja prometnih nesreća u svim državama članicama, uz potporu Europske unije;
24. Poziva Komisiju da sastavi u roku od dvije godine definicije pojmova „kritično ozlijeđeni“, „ozbiljno ozlijeđeni“ i „lakše ozlijeđeni“ s ciljem izrade usporednih mjera i njihov mogući utjecaj u državama članicama;
25. Pozivi za razvoj pravog monitoring centra Europske unije za sigurnost na cesti čiji bi zadatak bio pripremiti sažetak postojećih inicijativa za prikupljanje podataka, kako bi dali prijedlog usmjeren na poboljšanje razmjene podataka, kao i usporedbu podatka iz postojećih baza podataka i znanja stečenih kroz provedbu EU projekata, kao što su „SafetyNet“, „Veronica“ ili „DaCoTa“ i kako bi bio dostupan svima u lako razumljivom obliku, te se godišnje ažurirao;
26. Poziva zemlje članice da poštuju postojeće obveze za ustupanje podataka i što bi bio konkretan napredak prema razmjeni podataka u slučaju prekograničnih prometnih prekršaja; poziva zemlje članice da usklade sustave prikupljanja podataka u stvarnom vremenu, prijenos software-a za osjetljive podatke, postupno do 2014. godine;

    Područja za djelovanje
    Poboljšanje ponašanja i trening korisnika cesta

27. Naglašava da skrb za druge, međusobno uvažavanje i poštivanje pravila, koji se izravno odnose na potrebu sustavnog poboljšanja u kvaliteti obuke škola vožnje i kvaliteti postupka za izdavanje vozačkih dozvola, temelj su sigurnosti na cestama;
28. Smatra da veću važnost treba dati konceptu cjeloživotnog učenje u području cestovnog prometa, a time i podržava aktivnosti sigurne vožnje u centrima kao učinkovit oblik sustavne obuke vozača u svim profesionalnim kategorijama u kontekstu slobodnog vremena; smatra da program prometnog obrazovanja i obuka korisnika ceste treba početi već od najranije dobi u obitelji i u školi i treba uključivati biciklizam, pješačenje i korištenje javnog prijevoza;
29. Pozivi za uvođenje mjera za poboljšanje obuke novih vozača, kao što je vožnja pod pratrnjom od 17 godina, odnosno uvođenje stupnjevanog stjecanja vozačke dozvole za vozača koje uključuje praktičnu nastavu, nakon što vozač položi test; poziva, dalje, za uvođenje obveznog treninga sigurne vožnje za mlade i nove korisnike cesta tako da oni mogu steči praktično iskustvo u suočavanju s različitim opasnih situacijama;
30. Pozivi, u kontekstu obuke vozača, jedan od glavnih elemenata u obrazovanju novih vozača koji će ostvariti i poboljšati sigurnost na cesti, veliku pozornost treba posvetiti glavnim uzrocima smrti na cestama i teškom ozljeđivanju, kao što su prebrza vožnja, vožnja pod utjecajem alkohola ili pod utjecajem droge ili nekih lijekova koji utječu na vozačke sposobnosti, posljedica ne korištenja sigurnosnog pojasa ili druge zaštitne opreme kao što su kacige za korisnike vozila na dva kotača, korištenje mobilnih komunikacijskih uređaja za vrijeme vožnje, i umor;
31. Svjestan potrebe za boljim obrazovanjem i boljim novim vozačima, o ulozi guma u prometu na cestama i potrebu za usvajanjem osnovnih pravila za pravilno održavanje guma i njihovo korištenje; pozivi za zemlje članice, uključivanje tih odredbi odgovarajuće i pravovremeno u smjernice i odredbe za stjecanje vozačke dozvole, kao i uvođenje u testove znanja osnove o održavanju automobila;
32. Smatra da se, u obuci vožnje automobila, veću pozornost treba posvetiti
    fenomenu motornih vozila na dva kotača vozila i njihovoj vidljivosti;
33. Poziva se da u uputama za vožnju i testovima vožnje da veća važnost osiguranju tereta u privatnom prijevozu;
34. Pozivi za obvezne tečajeve prve pomoći svakih 10 godina za sve imaoce vozačke dozvole;
35. Potiče države članice da uvedu sustav posebnih kaznenih bodova za većinu opasna djela u prometu, kao najučinkovitiji dodatak za novčane kazne;
36. Preporučuje, kao reintegracija mjera, ugradnju alcolock sustava na vozilima korisnika cesta koji su već registrirani kao vozači pod utjecajem alkohola;
37. Pozivi za uvođenje testa vida za sve vozače u kategorijama A i B svakih 10 godina i za vozače stariji od 65 godina svakih 5 godina; poziva zemlje članice da uspostave obvezni liječnički pregled za vozača u određenoj dobi, kako bi se prepoznale fizičke, mentalne i psihološke sposobnosti potrebne za nastavak vožnje na temelju njihovih statističkih podataka o nesrećama za pojedine dobne skupine;
38. Poziva Komisiju da pokrene, svake tri godine, kampanju EU sigurnosti na cestama na određenu temu i sustavno koristi komunikacijske kanale koji postoje kao rezultat primjene kampanje Povelje za sigurnost cestovnog prometa
39. Poziva Komisiju na rješavanje sigurnosti na cestama i smanjenje broja poginulih na prelascima ceste preko pruge u razini, gdje su nesreće često uzrokovane neprikladnim ponašanjem korisnika cesta, uključujući pretjerano preuzimanje rizika, nedostatak pažnje i nerazumijevanje prometnih znakova;

    Usklađivanje i provedbu pravila prometa na cestama

40. Pozivi za određena nastojanja da se usklade prometni znakovi i pravila cestovnog prometa do 2013. godine; da znakovi trebaju biti održavani i u dobrom stanju kako bi se osiguralo da su jasno vidljivi, da ih se zamjenjuju u realnom vremenu, gdje je to potrebno zbog promjene u uvjetima;
41. Poziva Komisiju da usvoji što je moguće brzo inteligentni transportni sustav (ITS) specifikacije za prioritetne aktivnosti koji se odnose na sigurnost na cesti i sigurnosti iz članka 3, slova (b) do (f), Direktive 2010/40/EU na Inteligentne transportne sustave;
42. Pozdravlja provedbu postojećih pravila kao središnji stup politike sigurnosti na cestama EU-a, poziva na poboljšanu razmjenu između država članica u vezi s djelima protiv regulacije prometa u pojedinim državama članicama, a takvi prekršitelji se procesuiraju u skladu s nacionalnim zakonima koji su na snazi??, i poziva se države članice s tim u vezi za postavljanje nacionalnih ciljeva za godišnju provjeru radi prebrze vožnje, alkoholizirane-vožnje ili vožnje pod utjecajem droge, nošenja sigurnosnog pojasa i kacige, a treba poduzeti i odlučnu akciju kako bi se osiguralo da se takve provjere obavljaju;
43. Ukazuje na važnu ulogu koju dokazano imaju TISPOL organizacije u razmjeni prakse za provođenje prometnih propisa;
44. Naglašava se da usklađen i djelotvoran pristup provjerama je bitno za prenošenje društvenim pravilima u cestovnom prometu (Uredba 561/2006 i Uredba 3821/85/EC), koji su iznimno važni za sigurnost na cesti, poziva još jednom Komisiju djelovati na zahtjeve koje je parlament u svojoj Rezoluciji od 18. svibnja 2010. godine na kazne za prekršaje protiv ozbiljnih društvenih pravila u cestovnom prometu;
45. Poziva Komisiju da pregleda propise o trajanju upravljanja i odmorima kako bi se omogućilo vozačima kamiona na velike udaljenosti provesti tjedni odmor kod kuće, uvijek pod uvjetom da se to može postići bez ugrožavanja ciljeva sigurnosti na cestama Europske unije, smatra se da ograničenja za kretanje teretnog prometa moraju biti usklađeni u cijeloj Europskoj uniji;
46. Pozdravlja usvajanje u drugom čitanju Direktive o prekograničnoj razmjeni informacije o cestovnoj sigurnosti vezane uz prometne prekršaje, što predstavlja daljnji korak u poboljšanje sigurnosti na cestama s jasnom dodanom vrijednošću, raduje izvješće Komisije o primjeni ove Direktive, i novih zakonodavnih prijedloga za poboljšanje prekogranične suradnje koja će obuhvatiti sve zemlje članice;
47. Poziva Komisiju na podršku, kao prvi korak, razvoj tehnika za privođenju vozača pod utjecajem droga i lijekova koji utječu na njihovu sposobnosti za vožnju i predložiti kao drugi korak zakonodavstvu EU da im se zabrani vožnja dok su pod utjecajem droga ili navedenih lijekova, s učinkovitim izvršenjem;
48. Pozivi za usklađivanjem diljem EU-a koncentzracije alkohola u krvi; preporučuje 0 ‰, (znanstveno na temelju raspona tolerancije za mjerenje) za nove vozače u prve 2 godine i za profesionalne vozače u uvijek;
49. Pozivi za uvođenje opreme za praćenje pomoću koje se mogu sustavno otkrivati i kazniti prebrza vožnja djela motorista;
50. Pozivi za cijelu Europu na zabranu proizvodnje, uvoza i distribucije sustava koji upozoravaju vozače na provjeru prometa (npr. radar upozorenja i laser za ometanje uređaja ili navigacijskih sustava koji automatski signaliziraju nadzor prometa);
51. Pozivi za uvođenje zabrane širom EU-a prakse SMS-a, e-mail ili web
    pregledavanja tijekom vožnje motornog vozila, koji bi se trebao provoditi od strane država članica korištenjem najboljih raspoloživih tehnologija;
52. Pozivi za Komisiju da sastavi, u roku od dvije godine, zakonodavni prijedlog za usklađeni pristup korištenja zimskih guma za osobna vozila, autobuse i kamione u regijama EU, uzimajući u obzir vremenske uvjete u svakoj državi članici;
53. Izgled Komisiji, do 2015, da ocjeni provedbu Treće direktive o vozačkim ispitima u skladu s novonastalim okolnostima, i poziva, između ostalog, za uzeti u obzir i činjenicu da je privatno korištenje M1 vozila težine u višak od 3,5 tona - osobito mobilne kućice - de facto više nije moguće, pozive za obuke u vožnji pokretne kućice s težinom tek neznatno više od 3,5 tona granica biti otvoren ne samo za osobe s licencom C kategoriji namijenjena za vozače komercijalnih vozila, ali i osobe s licencom B kategorije namijenjen za osobnu korisnici cesta;
54. Preporučuje nadležnim tijelima uvesti ograničenja brzine od 30 km/h u stambenim područjima i na svim cestama s jednim prometnim trakom u urbanim područjima koji nemaju traku za bicikle, s ciljem učinkovitije zaštite ugroženih na cesti;

    Izrada sigurnije infrastrukture cestovnog prometa

55. Svesrdno podržava prijedlog Komisije da se sredstava EU dostupna prema načelu infrastrukturnih projekata koji su u skladu s direktivama Europske unije na putu sigurnosti i sigurnosti tunela, uključujući i izgradnju niže klase cesta, poziva na napore u sektorima granice biti koncentrirana osobito na smanjenje broja visoko opasnih dijelova, nesreća, crnih točaka i cestovnih prijelaza;
56. Ponavlja da dobro očuvana cestovne infrastrukture doprinosi smanjenju smrtnih slučajeva i ozljeda korisnika cesta, poziva države članice da očuvaju i razviju svoju cestovnu infrastrukturu kroz redovno održavanje i inovativne metode kao što su inteligentne oznake cesta koje prikazuju sigurnosne udaljenosti i smjer vožnje, i pasivno sigurnu cestovnu infrastrukturu; ističe da norme za prometne znakove, posebno u pogledu radova na cesti, treba poštovati jer su oni ključni za visoku razinu sigurnosti na cestama;
57. Poziva Komisiju i zemlje članice da ulažu više u cestovni dizajn, kako bi dali i potporu provedbi troškovno-učinkovitih mjera koje već postoje, a za poticanje
    istraživanja koja će omogućiti da bismo bolje razumjeli kako cestovne infrastrukture treba razvijati kako bi se poboljšala sigurnost na cesti i prilagodila specifičnim potrebama starijeg stanovništva i ugroženih na cesti;
58. Pozdravlja činjenicu da je Komisija naglašeno svoju pozornost usmjerava na najranjivije skupine korisnika (vozači vozila na dva kotača , pješaka, itd.), gdje su brojke poginulih još uvijek previše visoke, poziva države članice, Komisija i industrije da ima ove skupine korisnika na umu prilikom oblikovanja cestovne infrastrukture i opreme, tako da izgrađene prometnice budu sigurne za sve korisnike; poziva, u kontekstu planiranja i održavanja cesta, da se veća pažnja mora dati infrastrukturnim mjerama za zaštitu biciklista i pješaka, npr. odvajanje prometa, širenje mreža biciklističkih staza i pristup bez prepreka i prijelazi za pješake na raskrižjima;
59. Poziva Komisiju da osigura jasnije smjernice za projektiranje i opremanje mjesta radova na cesti, koje bi trebale biti standardizirane, koliko je to moguće, na Europskoj razini, tako da vozači nisu suočeni s novim, nepoznatim okolnostima u svakoj od zemalja; poziva na smjernice, koje bi trebale uključivati ??odgovarajuće prijave, uklanjanje originalnih cestovnih oznaka, korištenje zaštitnih ograda i barijera, obilježavanje traka za usmjeravanje sa svjetlećim upozoravanjem ili promjenjivim znakovima i oznakama, izbjegavajući vrlo uske zavoje i sigurnije prolaženje noću;
60. Naglašava potrebu za odgovarajućim kolničkim zastorima koji bi poboljšali otpornost protiv klizanja, klimatske i meteorološke performanse, te vidljivost i koji zahtijevaju niske troškove održavanja, čime se povećava sigurnost korisnika cesta;
61. Poziva na široko korištenje znakova – uređaja koji prikazuju brzinu vozila u trenutku prolaska, na napore kako bi prometni znakovi bili više vidljivi i razumljiviji te na izbjegavanje kombinacije znakova koje je teško razumjeti;
62. Naglašava važnost osiguravanja da nacionalne cestovne infrastrukture koje nisu uključene u TEN-T mreže poboljšaju njihovu sigurnosti, posebice u EU regijama s niskom kvalitetom infrastrukture i niskom razinom sigurnosti prometa;
63. Poziva Komisiju da identificiraju, a države članice provedu, odgovarajuće
    mjere za sprečavanje nesreća na seoskim cestama, u ruralnim područjima i u tunelima, a kako bi se smanjila štete koje uzrokuju;
64. Poziva Europsku komisiju i države članice da na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj vlasti utječu na dizajn svojih cesta na takav način da one ne predstavljaju nikakvu opasnost za motorna vozila na dva kotača, ističe da standardne šine u kolniku predstavljaju europske ceste smrti i zamku za motoriste, te poziva države članice da brzo djeluju (uključujući zamjenu postojećih šina) te poprave opasne dionice cesta s tračnicama u gornjim i donjim elementima, kao i druge alternativne barijere u cestovnom sustavu, u skladu sa standardom EN 1317, kako bi se smanjile posljedice nesreća za sve sudionike u prometu; skreće pozornost na opasnosti za motoriste radi zakrpa i prekopa na asfaltnom kolniku, koji imaju mnogo manje prijanjanje od normalne asfaltirane cestovne površine;
65. Poziva Komisiju za poticanje smjernica za promicanje mjera najbolje prakse u smirivanju prometa, na temelju fizičkih i optičkih inovacija, između ostalog primjenom EU sufinanciranih istraživačkih projekata i razvoja u segmentu smirivanja prometa radi smanjenja nesreća, buke i onečišćenja zraka;
66. Poziva zemlje članice da izrade, i redovno ažuriraju karta najopasnijih mjesta „crnih točaka“ u njihovim cestovnim mrežama, koje bi trebale biti dostupne javnosti i putem auto navigacijskih sustava;
67. Smatra da pojmovi „samoobjašnjava cesta“ i „cesta koja oprašta“ su sastavni dio sigurnosti na cestama politike i stoga treba promicati putem EU-a financiranje i tijek razmjene najboljih iskustava iz prakse;
68. Poziva zemlje članice da bi dodavanje glasnih (uzbunjujućih) traka sastavni dio gradnje novih i kod rekonstrukcije postojećih cesta;
69. Skreće pozornost na određene opasnosti koju predstavljaju putni prijelazi, i poziva na član Država, prilikom izgradnje ili obnove takvih prijelaza, da uključujete promjene razine ili na manje ceste, instalirati pune širine barijera;
70. Ukazuje na Direktivu 2008/96/EC o upravljanju sigurnošću cestovnom infrastrukturomu odnosu na potrebu za dovoljan broj sigurnog parkiranja pored autocesta, naglašava važnost nadzora vožnje i trajanja vremena odmora, kao i uvođenje usklađenih režima sankcija, te poziva Komisiju i zemlje članice da osigura dovoljan broj parkirališnih područja (kriterij količine) i sigurna parkirališta koja zadovoljavaju minimalne socijalne standarde i imaju na raspolaganju održavanje i pomoć i usluge (kriteriji kvalitete) za profesionalne vozače; poziva da se takva parkirana područja osiguraju već u fazi planiranja cestovne infrastrukture, odnosno da se po potrebi dograde, a za troškove gradnje treba uzeti u obzir uvjete za sufinanciranje u okviru Programima Zajednice (primjerice, TEN-T programa);
71. Poziva na zabranu pretjecanja za kamione na opasnim dijelovima autocesta;
72. Poziva zemlje članice i graditelje cesta da prikladno dizajniraju objekte za poboljšanje sigurnosti, propisno opremaju ceste s prometnim znakovima, da budu dobro osvijetljene, a posebno da budu prijateljski dizajnirane za korisnike, posebno za motoriste i bicikliste;

    Sigurnija vozila na cestama

73. Preporučuje da obvezna ugradnja alcolocks sustava na sve nove vrste komercijalnih putničkih i teretnih vozila, poziva Komisiju da pripremi do 2013. godine prijedlog za Direktivu za ugradnju alcolocks, uključujući relevantne specifikacije za tehničku provedbu;
74. Poziva Komisiju da nastavi usredotočiti se na poboljšanje pasivne sigurnosti vozila, posebice za poboljšanje kompatibilnost između velikih i malih automobila, te između teških teretnih vozila, lakih gospodarskig vozila i ostalih vozila, poziva i dalje stavljati naglasak na smanjenje ozbiljnih sudara i ranjavane na cesti, poziva Komisiju da predloži izmjene zakonodavstva EU o prednjim zaštitnim uređajima protiv podlijetanja na takav način da definiraju optimalnu apsorpciju kinetičke energije i visine zaštitnih uređaja protiv podlijetanja, potrebno je osigurati učinkovitu zaštitu za vozača automobila u slučaju sudara;
75. Poziva Komisiju da u roku od dvije godine sačini izvješće o tom pitanju i u kojoj mjeri što bolje zaštititi putnike pomoću ojačanja, B i C stupovi u vozila kompromitira vozača all-round viziju i da li to ima utjecaja na sigurnost osjetljivih na cesti;
76. Poziva Komisiju da u roku od dvije godine izvješće o sigurnosnim aspektima elektromobilnosti, uključujući i e-bicikle;
77. Poziva Komisiju da podnese do 2013. godine prijedlog osmišljen kako bi se osiguralo da svako novo vozilo ima ugrađen, kao dio standardne opreme, poboljšane sigurnosne pojaseve sa sustavom audio i vizualnim upozorenjem za prednja i stražnja sjedala;
78. Poziva Komisiju da procijeni korisnost instalacije sustava upozorenja protiv umora i ako je potrebno, da ih se obavezno ugrađuje;
79. Poziva proizvođače automobila, kada se radi o razvoju električnih automobila i drugih novih sustava, da posebnu pozornost daju na zaštitu i putnika u vozilu i pružanje prve pomoći od strane službe spašavanja, osmisle učinkovitu borbu protiv novih izvora opasnosti u slučaju nesreće;
80. Poziva zemlje članice da prate uvoz motornih vozila, motocikla i bicikla učinkovitost pribora, dijelova i rezervnih dijelova kako bi se osigurala njihova prikladnost i da ispunjavaju stroge europske standarde za zaštitu potrošača;
81. Poziva Komisiju da razmotri detaljno moguću vezu između vozila s poboljšanom sigurnosnom tehnologijom i smanjenja rizika za vozače i da podnesu izvješće o tom pitanju Parlamentu u roku od dvije godine;
82. Poziva Komisiju da uspostavi jedinstveno europsko područje za redovne tehničke inspekcije svih motornih vozila i za njihovu sigurnost u svezi elektroničkih sustava; očekuje najstrože, jedinstvene standarde koji bi činili temelj za takve inspekcije; očekuje neovisna nadzorna tijela osnovana na temelju usklađenih standarda koji će biti odgovorni za obavljanje inspekcije i izdavanja certifikata o tehničkom pregledu; očekuje uzajamno priznavanje takvih potvrda tehničke ispravnosti;
83. Poziva Komisiju da predloži u roku od dvije godine zajedničke standarde za tehničku provjeru koje se izvodi na vozilima koja su bili uključena u teške nesreće;
84. Poziva Komisiju za promicanje viših standarda sigurnosti vozila, kao što je u automobilu sustavi visoke tehnologije, kao sredstva za sprečavanje sudara; ističe važnu ulogu Inteligentnih transportnih sustava (ITS-a) u smanjenju broja smrtnih slučajeva u prometnim nesrećama, naglašava ekološki potencijal pametnih automobila i pametih cesta, kao i R & D pilot projekte za V2V i V2R uređaje, a poziva i Europsku komisiju i države članice da se usredotočite na korištenje ITS-a, ne samo na TEN cestama;
85. Poziva Komisiju utvrditi zajedničke standarde za gume na vozilima, posebno za dubinu šara guma i tlak u gumama, te uvesti odgovarajuće kontrole, podržava uključivanje provjere guma u redovitim tehničkim pregledima koji se obavljaju na vozilima; podržava učinkovitije i češće kontrole guma od strane inspekcije u prommetu na cestama; poziva Komisiju da predloži specifikacije za kontriolu tlaka zraka u gumama - sustavi za nadzor (TPMS), s ciljem osiguravanja da se gume pravilno koriste i što će donijeti koristi i za sigurnost na cesti i okolišu, koristeći suvremene tehnologije za vozila, infrastrukturu i hitne službe;
86. Poziva na detaljnije izvještavanje o „stanju na cestama“, izvještavanje o dijelovima cesta koji su opasni ili gdje su trenutno na snazi posebna prometna pravila ??u pojedinim Državama članicama (na primjer o režimu ograničenja brzine) i da budu dostupne za korisnike cesta prije i tijekom putovanja, na primjer kroz korištenje pametnih prometnih sustava, i očekuje da će potencijal europskih satelita Navigacijskog sustava Galileo u potpunosti biti iskorišten u ovom području;
87. Poziva Komisiju da podnese zakonski prijedlog, uključujući raspored i detaljan postupak, do kraja 2012. godine, s fazama uvođenja, u početku u iznajmljenim vozilima, a potom i u komercijalna i privatna vozila, integrirani snimač moguće nesreće sa standardiziranim čitanjem koji bilježi sve relevantne podatke prije, tijekom i nakon prometne nesreće („crne kutije“); ističe, s tim u vezi, potrebu zaštite osobnih podatka pojedinaca, a snimljene podatke koristiti isključivo za istraživanja nesreća;
88. Poziva Komisiju da sastavi prijedlog za opremanje vozila sa „inteligentnim sustavima za pomoć i nadzor brzine“ koji uključuju raspored, pojedinosti o odobrenju postupka i opis potrebne cestovne infrastrukture;
89. Poziva Komisiju za podršku aktivnosti koje potiču kupnju vozila opremljenih inovativne sigurnosnim tehnologijama, od kojih su mnoge još nisu obvezne, ali su dokazivih sigurnosnih prednosti, poziva osiguravajuća društva kako bi pokazati veću spremnost ponuditi povoljnije cijene osiguranja vozačima čija su vozila opremljena sa sigurnosnim sustavima koja doprinose spriječavanju nesreća ili smanjuju štetne posljedice;
90. Poziva Komisiju da provede studiju o novim tehnologijama koje mogu pomoći u
    poboljšanju sigurnosti na cestama, kao što je inovativni (npr. adaptivni) sustav prednjih svjetala;
91. Poziva Povjerenstvo da ubrza svoju ocjenu i reviziju Direktive 2007/38/EC; poziva na tehnološki napredak i opremanje svih kamiona s posebnim retrovizorima, kamerama / monitorima ili drugim tehničkim rješenjima za eliminiranje mrtvih kutova, kako bi se spriječilo, posebice, nesreće koje uključuju i bicikliste i pješake koji se nalaze u mrtvom kutu vozača;
92. Pozdravlja izjavu Komisije kako je cilj obratiti posebnu pozornost na sigurnost motociklista;
93. Pozdravlja sustavno, obvezno uvođenje anti-blokirajuće sustave kočnica na svim novim motocikalima kao važnu mjeru koja znatno može smanjiti broj ozbiljnih nesreća motociklista;
94. Poziva zemlje članice da poduzmu korake kako bi se pojačali uvjeti koje moraju ispunjavati gospodarska vozila u skladu s tehničkim strandardima, npr. u pogledu uređaja za upozorenje o umoru i rastresenosti;
95. Preporučuje ugradnju klimatizacijskih sustava na sve novije vrste „dugih“ kamiona i na starije vrste na temelju tehničke izvedivosti, smatra da ovi sustavi također trebali raditi kada je vozač na počinku, kako bi mu se osigurao odgovarajući odmor u vozilu; poziva Europsku Komisiju da pojasni izraz „prikladno spavanje“ u odnosu na članak 8,8 Uredbe 561/2006;
96. Pozdravlja najavu Komisije da namjerava ubrzati uvođenje „eCall-a“ i poziva Komisiju, u iduće dvije godine, razmotriti treba li to proširiti kako bi se obuhvatilo motocikle, teška teretna vozila i autobuse, s posebnim obzirom na posebne potrebe osoba s invaliditetom, te, po potrebi, dati odgovarajuće prijedloge;
97. Poziva Komisiju da sastavi mjere za podršku i zaštitu članova službe spašavanja u slučaju nesreća, kao što je mogućnost identificiranja ili preuzimanja na licu mjesta informacije o vrsti motora i vozila, pasivna sigurnost opreme kao što su zračni jastuci, ili korištenje određenih materijala, kao i sve druge relevantne tehničke podatke spašavanja o svakom modelu automobila, kako bi se ubrzalo spašavanje;

    Zaštita ugroženih korisnika cesta

98. Poziva na šite uzimanje u obzir zaštite ugroženih korisnika cesta kao motociklista, pješaka, radnika na održavanju cesta, biciklista, djece, starijih osoba i osoba s invaliditetom kao sastavni dio sigurnosti na cestama, na primjer kroz korištenje inovativnih vozila i tehnoloških rješenje infrastrukture; zahtijeva posvetiti veću pozornost potrebama starijih osoba i osoba sa smanjenom pokretljivošću, kao skupini korisnika, na Državama članicama je da razviju programe koji bi preduhitrili rizike nesreća za starije dobne skupine korisnika cesta i učiniti ga lakšim za starije osobe da ostanu aktivni korisnici cesta; preporučuje upotreba sigurnosnih barijera na cestama i uvođenje posebne staze za osjetljive korisnike;
99. Poziva Komisiju, Države članice i lokalne vlasti za promicanje „sigurnih putova do škole“, programa kako bi se povećala sigurnost djece; ukazuje da, osim uvođenje ograničenja brzine i uspostavu školskih prometnih patrola, moraju osigurati korištenje prikladnih vozila kao što su školski autobusi i profesionalne vozače;
100. Poziva Komisiju i Države članice da daju podršku i pravo biciklističkom načinu prijevoza kao sastavnom dijelu svih transportnih sustava;
101. Poziva Države članice:
     • da propišu obvezu nošenja reflektirajućih sigurnosnih prsluka za sve putnika u vozilu, i
     • potiču bicikliste, pogotovo noću izvan naseljenih područja, na korištenje sigurnosnih kaciga, nošenje reflektirajućih sigurnosnih prsluka ili usporedive odjeće kao sredstva za poboljšanje njihove vidljivosti;
102. Poziva Komisiju da podnese prijedlog kojom se utvrđuju minimalni zahtjevi u odnosu svjetla i reflektirajuće uređaje koje moraju ispuniti proizvođači bicikla;
103. Preporučuje se da djeca do dobi od tri godine u vozilima za vrijeme putovanja trebaju biti osigurani u dječjim sjedalicama okrenutim prema stražnjem dijelu vozila;
104. Upućuje svog Predsjednika da proslijedi ovu rezoluciju Vijeću i Komisiji.

Nenad Zuber , veljače 2012. godine