Vozite umjereno i uštedite...
S povećanjem brzine naglo raste potrošnja goriva, posebice ako je automobil opterećen, a klima upaljena. Zbog toga je prilikom duže vožnje mudro izbjegavati forsiranje motora, a time se istodobno smanjuju rizici i stres u vožnji. Nakon duže vožnje autocestom, s brzinama primjerenim takvom okruženju, mnogi se iznenade koliko brzo pada kazaljka količine goriva, čak i kod dizelaša.
Taj osjećaj pojačava činjenica da većina mjerača količine goriva radi asimetrično – donja polovica spremnika goriva brže se prazni od gornje. To je posljedica nepravilnog oblika spremnika, ali često je i taktika proizvođača.
Primjer: uzmete automobil na probu (što je normalna praksa u EU), prijeđete 60 ili 100 km, a kazaljka količine goriva se ni ne pomakne. To je jak adut za kupnju. No, ako se toliki put prevali s polupraznim spremnikom, kazaljka se osjetno spusti. O tome treba voditi računa prilikom vožnje na autocestama, jer se ponekad desi da odgovarajućeg goriva nema na benzinskoj crpki i treba stići do sljedeće. No, prije svega, treba voditi računa da se ne troši previše. Potrošnja goriva, s povećanjem brzine raste ekponencijalno. Na to najviše utječu aerodinamički otpori, koji s povećanjem brzine rastu kvadratno. Dakle, ako se brzina poveća dvaput, otpori zraka se povećaju četverostruko. Otpore zraka bitno povećava prtljaga na krovu, čak i aerodinamički optimirani spremnici koji se montiraju na krov. U tom slučaju nije preporučljivo voziti brže od 100 km/h.
Aerodinamiku pogoršavaju otvoreni prozori, jer se stvaraju dodatna vrtloženja zraka, koja koče automobil. Zanimljivo je da se kod velikih brzina time poništava negativan utjecaj klimatizacije na povećanje potrošnje. Naime, klima uređaj povećava potrošnju za 8 do 12 posto, ali se tada vozi sa zatvorenim prozorima i s manjim otporima zraka. Treba znati da kod veće brzine, odnosno većih okretaja motora klimatizacija također troši više. Drugi važan otpor vožnje, koji utječe na povećanje potrošnje goriva, je otpor kotrljanja. Taj neugodan otpor može se smanjiti ispravnim tlakom u gumama. Ako idete na put, s temeljito opterećenim automobilom, preporučljivo je tvornički propisani tlak u gumama povećati za 0,2 bara. Time ćete uštedjeti nekoliko decilitara goriva na svakih sto kilometara.
Dizelaši su i dalje vrlo popularni, a većina ih kupuje zbog niske potrošnje goriva. No, mnogi se, nakon brze vožnje autocestom iznenade kako ne troše toliko malo koliko su očekivali. Razlog je u koncepciji dizelskog motora, koji ima slobodan usis, te je znatno štedljiviji od benzinca samo kod malog, odnosno djelomičnog opterećenja. Kod punog opterećenja razlike u potrošnji benzinskog i dizelskog motora se smanjuju, jak kod punog gasa i benzinski motor radi s potpuno otvorenim usisom (s minimalnim usisnim gubicima). Zbog toga, s povećanjem potrošnje potrošnja dizelaša proporcionalno raste znatno više nego kod dizelaša. To je dodatan razlog da s dizelašima ne idete u brzinske prekršaje na autocestama. Ispravnost motora također bitno utječe na potrošnju goriva. Dobro podešen motor ide bolje, a može trošiti i deset posto manje od nepodešenog. To je dodatan razlog da prije putovanja automobil odvedete na servis.
Primjer: uzmete automobil na probu (što je normalna praksa u EU), prijeđete 60 ili 100 km, a kazaljka količine goriva se ni ne pomakne. To je jak adut za kupnju. No, ako se toliki put prevali s polupraznim spremnikom, kazaljka se osjetno spusti. O tome treba voditi računa prilikom vožnje na autocestama, jer se ponekad desi da odgovarajućeg goriva nema na benzinskoj crpki i treba stići do sljedeće. No, prije svega, treba voditi računa da se ne troši previše. Potrošnja goriva, s povećanjem brzine raste ekponencijalno. Na to najviše utječu aerodinamički otpori, koji s povećanjem brzine rastu kvadratno. Dakle, ako se brzina poveća dvaput, otpori zraka se povećaju četverostruko. Otpore zraka bitno povećava prtljaga na krovu, čak i aerodinamički optimirani spremnici koji se montiraju na krov. U tom slučaju nije preporučljivo voziti brže od 100 km/h.
Aerodinamiku pogoršavaju otvoreni prozori, jer se stvaraju dodatna vrtloženja zraka, koja koče automobil. Zanimljivo je da se kod velikih brzina time poništava negativan utjecaj klimatizacije na povećanje potrošnje. Naime, klima uređaj povećava potrošnju za 8 do 12 posto, ali se tada vozi sa zatvorenim prozorima i s manjim otporima zraka. Treba znati da kod veće brzine, odnosno većih okretaja motora klimatizacija također troši više. Drugi važan otpor vožnje, koji utječe na povećanje potrošnje goriva, je otpor kotrljanja. Taj neugodan otpor može se smanjiti ispravnim tlakom u gumama. Ako idete na put, s temeljito opterećenim automobilom, preporučljivo je tvornički propisani tlak u gumama povećati za 0,2 bara. Time ćete uštedjeti nekoliko decilitara goriva na svakih sto kilometara.
Dizelaši su i dalje vrlo popularni, a većina ih kupuje zbog niske potrošnje goriva. No, mnogi se, nakon brze vožnje autocestom iznenade kako ne troše toliko malo koliko su očekivali. Razlog je u koncepciji dizelskog motora, koji ima slobodan usis, te je znatno štedljiviji od benzinca samo kod malog, odnosno djelomičnog opterećenja. Kod punog opterećenja razlike u potrošnji benzinskog i dizelskog motora se smanjuju, jak kod punog gasa i benzinski motor radi s potpuno otvorenim usisom (s minimalnim usisnim gubicima). Zbog toga, s povećanjem potrošnje potrošnja dizelaša proporcionalno raste znatno više nego kod dizelaša. To je dodatan razlog da s dizelašima ne idete u brzinske prekršaje na autocestama. Ispravnost motora također bitno utječe na potrošnju goriva. Dobro podešen motor ide bolje, a može trošiti i deset posto manje od nepodešenog. To je dodatan razlog da prije putovanja automobil odvedete na servis.
Primjedbe